O le Fa’aputuga

Read in English

E lē gata ina iai i koloa (o mea fa’aleaganu’u e fa’ataunu’u ai tu ma aganu’u) fa’ailoga tāua e fa’amatala ai tatou tala, ae tutupu pea fo’i masaniga ma aumai e koloa avanoa e fa’atāua ai lē tasi e le isi i measina ua i o tatou fale, ae lē se’iloga o ni tupe. Pei o le tele o atunu’u i Moana Nui ma le tatou fo’i moana, o le tatou auala lena o lē tasi i le isi.

—Asena Taione-Filihia (Toga) ma Lolofi Soakai (Toga)

E silia i le 450 siapo ma fala lalaga o lo’o i le Falemata’aga, ma o le sini maualuga o le ‘Ie o Alaalafaga ia tatala atu avanoa i mea nei. E iai le matou matāfaioi e a’oa’oina pea mai a matou pa’aga i Atumotu Pasefika, ma ia tu’uina atu se avanoa mo tagata o alaalafaga nei e fa’asoa mai ai lo latou iloa ma le ‘oa o latou aganu’u. Matou te manana’o ia avea la matou fa’aputuga e fai ma ala e amata ai ni talanoaga, feso’ota’iga, ma fa’atupu manatu, ma atia’e ai ni mafutaga fetufā’i ma tagata o lo’o matou tautuaina. O le ata fa’asolo lenei o siapo ma fala lalaga nini’i e aumai atunu’u ta’itasi o le Vasa Pasefika o lo’o iai totonu o le fa’aputuga lenei. E mafai ona e maua le ata atoa i’ī.

Kapa (barkcloth), Hawai’i, collected prior to 1926

Siapo, Hawai’i, aoina i luma atu o le 1926. 52.0 x 11.8 in. NHM A.5916, 49-7

O le siapo Hawai’i matagofie lenei e iai mamanu eseese, na foa’i mai e Frederick Beckley Malulani Kahea (1882-1949), o lē na tausia le Mauna ‘Ala, Faletu’ugamau o Aigā Tupu o Hawai’i mai le 1915 i le 1947. O le tofiga lea o le tausi faletu’ugamau o se inati to fa’apelepele a le aiga-na mua’i tofia i ai lona tinā e le Tupu Kalākaua ma le Masiofo Kapi’olani, ona fa’aauau lea e lona tamā le matāfaioi ina ua maliu lona tinā.

Tapa (barkcloth), Marquesas Islands

Siapo, Atu Makuesa, aoina i le 1904. 83.1 x 72.1 in. NHM A.5997.50-11 B

O le siapo Makuesa lenei na gaosi mai le pa’u o le ‘ulu (pa’u totonu), e matuā manifinifi a si’i i luga e ati ai le malamalama ma vavala mai le mamanu o ni laina na tu’ua e le sasa na fa’aaogā. E le’i maua tele le u’a pei o le pepa i le Atu Makuesa, o lea na masani ona fa’aaogā le la’au o le ulu (Artocarpus altilis) e fai ai siapo.

Aute (barkcloth), Aotearoa (New Zealand)

Fala lalaga, Aotearoa (Niu Sila), aoina i se vaitaimi o le 1924. 94.1 x 55.6 in. NHM A.2954.38-26

O le mamanu o le poutama (fa’a-fa’asitepu) i le fala Māoli whāriki (fala o le fola) lea e fa’atusa i ai le alaalafaga ma le maoa’e o le poto. O le fala lalaga nini’i e ta’u o le takapau, e teu mo sauniga fa’apitoa; mo se fa’ata’ita’iga, e fa’aaogā e fai ma fala e fa’afanau ai, toe tu’u i luga o le pusaoti e fa’amamalu ai lē ua maliu.

Siapo (barkcloth), Samoa

Siapo, Samoa, aoina i se vaitaimi o le 1910. 45.3 x 45.3 in. NHM A.8371.64-296

O le siapo Samoa māta’ina lea e lua ona lanu ‘autu, o le enaena malosi ma le uliuli. O le vali enaena, e ta’u o le ‘o’a, mai le pa’u o le la’au o le ‘o’a (Beshofia javanical), e ta’u fo’i o le la’au toto. O le vali uliuli, e ta’u o le lama, e maua pe a palu fa’atasi le lefulefu o le fatu lama ua susunu, ma le sua o le ‘o’a.

Woven mat, Tahiti

Fala lalaga, Tahiti, aoina i se vaitaimi o le 1930. 70.9 x 43.7 in. NHM A.8715.66-118

O le fala Tahiti lalaga nini’i lea e fa’aali mai i’ī atonu sa fa’aaogā i se sauniga fa’aleaganu’u pe sa teuteu ai se fale. E ui o le tapa o le upu Tahiti, ae na’o le tasi le siapo Tahiti o lo’o i NHM. Ua ma’ale’ale ma fa’aeteetegatā e le’i tatalaina lava.

Ngatu (barkcloth), Tonga

Siapo, Toga, aoina i se vaitaimi o le 1954. 150.0 x 141.7 in. NHM F.A. 2725.87-2

Va’ai lelei i numera o lo’o tusi i le autafa o le siapo Toga lea. O unite e fua ai (langanga) e fa’aaogā i le taimi e tutusi ai e fesoasoani i le soso’oga o fasi siapo e tele. O le iai o numera ia e ta’u mai ai o le vaega lea o se siapo telē.

Ngatu, ‘Uvea (Wallis Island)

Siapo, ‘Uvea (Motu o Uea), aoina i se vaitaimi o le 1908. 66.1 x 55.9 in. NHM A.8371.64-213

E pei ona faia i Toga, o le u’a mai Uvea e ta’ua o le ngatu, e masani ona teteu i le kupesi (upeti, laupapa olo). O ‘Uvea (motu o Uea), Futuna, ma Alofi o vaega ia o le atunu’u po’o le setete o Uea ma Futuna. O le gagana ma le aganu’u a Futuna ma Alofi e tai tutusa ma Samoa, e ta’u le u’a o le siapo.

Woven mat, Chuuk Atoll

Fala lalaga, Motu o Chuuk, Setete Fa’afeterale o Maikeronesia, na aoina i le amataga o le 1900. 62.4 x 27.2 in. NHM A.5486.91-694.

E fa’aaogā alava o le fa’i ma le aute e lalaga a’i, o le fala aupito nini’i lea mai le motu o Chuuk, o se vaega o le Atu Karolaine tele.

Woven mat, Kiribati

Fala lalaga, Kiripati, aoina i se vaitaimi o le 1943. 57.9 x 23.6 in. NHM A.7028.56-3 C

O le fala lalaga nini’i lea na mua’i aumai mai se tasi o motu maulalo o le Mālo o Kiripati. O le maualuga o le ta’atiaga o Kiripati ua avea ai o se tasi o mālo aupito lamatia i le si’isi’i a’e o le maualuga o le sami. Ona o lea, ua tutū ai le I-Kiripati fa’asagatau i fesuiga’iga o le tau, ina ia fa’asaoina ai lo latou atunu’u o lo latou tofi. O nisi taumafaiga e fa’ao’o atu lenei iloa e aofia ai le Tauvaga Lalaga na faia i le 2019, na tatala i so’o se tagata lalaga o I-Kiripati.

Woven mat, Marshall Islands

Fala lalaga, Atu Malesala, aoina i tua mai o le 1936. 32.4 x 35.9 in. NHM A.5486.91-843

O fala mai le Atu Malesala e masani ona iai teuteu fa’ata’amilo i autafa. Na fa’aaogā le aute e maua ai le lanu mūmū i le mamanu o le fala Malesala lea. E igoa o le jaki-ed po’o le nieded, O fala nei na masani ona sulu fa’atasi le lua, ae taofi e se fusipa’u.

Woven mat, Nauru

Fala lalaga; Nauru, aoina i se vaitaimi o le 1920. 76.0 x 74.0 in. NHM A.5772.47-3

O le fala lalaga lea mai Nauru na gaosi i vaega e lua ae soso’o i le ogatotonu. A malaga, e mafai ona fa’aaogā se fala fa’apea e fai ma fala moe, ae gagau atu le isi afa i luga o le tino e afu ai.

fijian masi kesa

Siapo, Fiti, aoina i se vaitaimi o le 1927. 153.5 x 51.2 in. NHM A.2209.30-8

O mamanu tutusi i se pepa i le siapo lea mai le Motu o Matuku, Fiti, e iloga o u’a mai Fiti. O pepa masalo na tipi ia foliga i laufa’i po’o launiu, e fa’aaogā pepa fa’ata ma palasita mo pepa tutusi; fa’ato’ā fa’aaogāina tele i le vaitaimi o le 1940.

Woven mat, Vanuatu

Fala lalaga; Vanuatu, aoina 1890. 65.0 x 46.5 in. NHM A.5204.42-61

O le fala moe lalaga lenei na aumai mai Espiritu Santo, le motu pito telē o Vanuatu. E tai foliga lona lalaga mimilo i le bilims (ato manoa) e fai i Papua Niu Kini. O le ituaiga lalaga lea e faigata tele ma lavelave, ae mo’omia lava fo’i - o le ‘ie e maua mai ai e ofoofogia lona meme’i, ae matuā malō e fa’aaogā i aso fai so’o.

1 of 1

O le siapo Hawai’i matagofie lenei e iai mamanu eseese, na foa’i mai e Frederick Beckley Malulani Kahea (1882-1949), o lē na tausia le Mauna ‘Ala, Faletu’ugamau o Aigā Tupu o Hawai’i mai le 1915 i le 1947. O le tofiga lea o le tausi faletu’ugamau o se inati to fa’apelepele a le aiga-na mua’i tofia i ai lona tinā e le Tupu Kalākaua ma le Masiofo Kapi’olani, ona fa’aauau lea e lona tamā le matāfaioi ina ua maliu lona tinā.

Siapo, Hawai’i, aoina i luma atu o le 1926. 52.0 x 11.8 in. NHM A.5916, 49-7

O le siapo Makuesa lenei na gaosi mai le pa’u o le ‘ulu (pa’u totonu), e matuā manifinifi a si’i i luga e ati ai le malamalama ma vavala mai le mamanu o ni laina na tu’ua e le sasa na fa’aaogā. E le’i maua tele le u’a pei o le pepa i le Atu Makuesa, o lea na masani ona fa’aaogā le la’au o le ulu (Artocarpus altilis) e fai ai siapo.

Siapo, Atu Makuesa, aoina i le 1904. 83.1 x 72.1 in. NHM A.5997.50-11 B

O le mamanu o le poutama (fa’a-fa’asitepu) i le fala Māoli whāriki (fala o le fola) lea e fa’atusa i ai le alaalafaga ma le maoa’e o le poto. O le fala lalaga nini’i e ta’u o le takapau, e teu mo sauniga fa’apitoa; mo se fa’ata’ita’iga, e fa’aaogā e fai ma fala e fa’afanau ai, toe tu’u i luga o le pusaoti e fa’amamalu ai lē ua maliu.

Fala lalaga, Aotearoa (Niu Sila), aoina i se vaitaimi o le 1924. 94.1 x 55.6 in. NHM A.2954.38-26

O le siapo Samoa māta’ina lea e lua ona lanu ‘autu, o le enaena malosi ma le uliuli. O le vali enaena, e ta’u o le ‘o’a, mai le pa’u o le la’au o le ‘o’a (Beshofia javanical), e ta’u fo’i o le la’au toto. O le vali uliuli, e ta’u o le lama, e maua pe a palu fa’atasi le lefulefu o le fatu lama ua susunu, ma le sua o le ‘o’a.

Siapo, Samoa, aoina i se vaitaimi o le 1910. 45.3 x 45.3 in. NHM A.8371.64-296

O le fala Tahiti lalaga nini’i lea e fa’aali mai i’ī atonu sa fa’aaogā i se sauniga fa’aleaganu’u pe sa teuteu ai se fale. E ui o le tapa o le upu Tahiti, ae na’o le tasi le siapo Tahiti o lo’o i NHM. Ua ma’ale’ale ma fa’aeteetegatā e le’i tatalaina lava.

Fala lalaga, Tahiti, aoina i se vaitaimi o le 1930. 70.9 x 43.7 in. NHM A.8715.66-118

Va’ai lelei i numera o lo’o tusi i le autafa o le siapo Toga lea. O unite e fua ai (langanga) e fa’aaogā i le taimi e tutusi ai e fesoasoani i le soso’oga o fasi siapo e tele. O le iai o numera ia e ta’u mai ai o le vaega lea o se siapo telē.

Siapo, Toga, aoina i se vaitaimi o le 1954. 150.0 x 141.7 in. NHM F.A. 2725.87-2

E pei ona faia i Toga, o le u’a mai Uvea e ta’ua o le ngatu, e masani ona teteu i le kupesi (upeti, laupapa olo). O ‘Uvea (motu o Uea), Futuna, ma Alofi o vaega ia o le atunu’u po’o le setete o Uea ma Futuna. O le gagana ma le aganu’u a Futuna ma Alofi e tai tutusa ma Samoa, e ta’u le u’a o le siapo.

Siapo, ‘Uvea (Motu o Uea), aoina i se vaitaimi o le 1908. 66.1 x 55.9 in. NHM A.8371.64-213

E fa’aaogā alava o le fa’i ma le aute e lalaga a’i, o le fala aupito nini’i lea mai le motu o Chuuk, o se vaega o le Atu Karolaine tele.

Fala lalaga, Motu o Chuuk, Setete Fa’afeterale o Maikeronesia, na aoina i le amataga o le 1900. 62.4 x 27.2 in. NHM A.5486.91-694.

O le fala lalaga nini’i lea na mua’i aumai mai se tasi o motu maulalo o le Mālo o Kiripati. O le maualuga o le ta’atiaga o Kiripati ua avea ai o se tasi o mālo aupito lamatia i le si’isi’i a’e o le maualuga o le sami. Ona o lea, ua tutū ai le I-Kiripati fa’asagatau i fesuiga’iga o le tau, ina ia fa’asaoina ai lo latou atunu’u o lo latou tofi. O nisi taumafaiga e fa’ao’o atu lenei iloa e aofia ai le Tauvaga Lalaga na faia i le 2019, na tatala i so’o se tagata lalaga o I-Kiripati.

Fala lalaga, Kiripati, aoina i se vaitaimi o le 1943. 57.9 x 23.6 in. NHM A.7028.56-3 C

O fala mai le Atu Malesala e masani ona iai teuteu fa’ata’amilo i autafa. Na fa’aaogā le aute e maua ai le lanu mūmū i le mamanu o le fala Malesala lea. E igoa o le jaki-ed po’o le nieded, O fala nei na masani ona sulu fa’atasi le lua, ae taofi e se fusipa’u.

Fala lalaga, Atu Malesala, aoina i tua mai o le 1936. 32.4 x 35.9 in. NHM A.5486.91-843

O le fala lalaga lea mai Nauru na gaosi i vaega e lua ae soso’o i le ogatotonu. A malaga, e mafai ona fa’aaogā se fala fa’apea e fai ma fala moe, ae gagau atu le isi afa i luga o le tino e afu ai.

Fala lalaga; Nauru, aoina i se vaitaimi o le 1920. 76.0 x 74.0 in. NHM A.5772.47-3

O mamanu tutusi i se pepa i le siapo lea mai le Motu o Matuku, Fiti, e iloga o u’a mai Fiti. O pepa masalo na tipi ia foliga i laufa’i po’o launiu, e fa’aaogā pepa fa’ata ma palasita mo pepa tutusi; fa’ato’ā fa’aaogāina tele i le vaitaimi o le 1940.

Siapo, Fiti, aoina i se vaitaimi o le 1927. 153.5 x 51.2 in. NHM A.2209.30-8

O le fala moe lalaga lenei na aumai mai Espiritu Santo, le motu pito telē o Vanuatu. E tai foliga lona lalaga mimilo i le bilims (ato manoa) e fai i Papua Niu Kini. O le ituaiga lalaga lea e faigata tele ma lavelave, ae mo’omia lava fo’i - o le ‘ie e maua mai ai e ofoofogia lona meme’i, ae matuā malō e fa’aaogā i aso fai so’o.

Fala lalaga; Vanuatu, aoina 1890. 65.0 x 46.5 in. NHM A.5204.42-61

 


A’oa’o Atili

Matamata i le vitiō lea e iloa atili ai e uiga i le talafa’asolopito o le fa’aputuga.

O i latou na aoina

E tele atu vaega o se fa’aputuga nai lo mea o lo’o i ai. E tofu ia mea ma lona talafa’asolopito, e lē gata i lona gaosiga, ae aofia ai ma ē na aoina mai, le fa’amatalaga i tua atu, ma pe fa’apefea ona o’o mai i le falemata’aga. O le tele o le iloa i le talafa’asolopito lea, ma le tele o le a’afia i alaalafaga e ona measina o lo’o i le NHMLAC, o le fa’alauteleina fo’i lena ma le atoatoa o le iloa e tagata uma.

O le tele o siapo ma fala lalaga o lo’o i le NHMLAC sa fesuia’i, fa’atau pe fa’ameaalofa mai. Na aoina mai i se vaitaimi na fa’atumulia i gaoioiga fa’amiliteli ma aveesea ai le tele o punā’oa, ma o le tele o i latou na aoina mai sa galulue fa’afoma’i, tama’ita’i tausima’i, faia’oga, po’o ē faigaluega i kamupanī. O nisi o tagata mau’oa na mafai ona malaga i le atuvasa mo tafaoga. O le lisi o lo’o mulimuli mai e iai suafa o i latou na tu’uina mai le tele o mea i lenei fa’aputuga.

  • William F. Alder, o se ali’i fai ata tifaga na aoina nisi mea a’o vili ana ata i Asia Sautesasa’e ma Niu Kini i tausaga amata o le 1900.
  • Harvey Sutherland Bissell, o se ali’i milionea mai La Crescenta na folau so’o, ta’i tausaga le u’umi, ma lona aiga fa’ata’amilo i Atumotu o le Pasefika.
  • Chizomana Black, na faimeaalofa ane iai ana uō o John Petersen (Samoa-Holani) ma lana avā o Melenaninu’u, o ē na fa’aaogāina siapo e momoe ai ina ua taunu’u i Oxnard i se vaitaimi o le 1950.
  • E. Call Brown, o se ali’i su’esu’e eleele, na fa’atuina le Brown Drilling Co., na amata i Los Angeles ae fa’alautele i Ausetalia, Trinidad ma Saudi Arabia.
  • Arthur B. Cecil, o se foma’i tipitipi iloga mai Los Angeles na malaga i Hawai’i mo fonotaga fa’afoma’i i vaitaimi o le 1920 ma le 1930.
  • Dr. Laurence & Helen Clapp, o polōfesa fa’afoma’i na galulue mo le Pacific Phosphate Mining Co., i Nauru.
  • Commander Louis Martin Fabian, na mauaina le fa’ailoga o le Navy Cross mo lana tautua o le Ta’ita’i Sīnia o le Sikuati i le taimi na pu’eina ai ma nofoia le Motu o Bititu, Motu o Tarawa, Atu Kilipati, 1943.
  • Commander Harold W. Grieve, ta’ita’i o le Navy na auina e aveese tagata mai le Motu o Bikini ae le’i fa’ata’ita’ia pomu i le vaipanoa, sa ia foa’i mai fo’i le tele o ata o lena si’itiaga.
  • William Preston Harrison, sa fai ma fa’atonu o le Chicago Times ma o se totino o le ‘au fa’atonutonu o le Falemata’aga o Los Angeles (ua igoa nei o le NHM). Sa malaga solo Harrison i Atumotu o le Pasefika ma le US ma lana fa’aputuga.
  • Frederick Beckley Malulani Kahea, caretaker and custodian of Mauna 'Ala, Hawai'i's Royal Mausoleum, 1915–1947
  • Dr. John H. Kimball, o se foma’i ma se fitafita tuai o le Taua o Amerika na fai ma foma’i a le aiga o le Tupu o Kalākaua ma le Masiofo Kapi’olani o Hawai’i i le vaitaimi o le 1870.
  • Admiral R. M. MacKinnon, totino o le Mālo o le Navy i Samoa i le 1935, ta’ita’i o le USS Fanning DD 385 i le Taua Lona Lua o le Lalolagi, ma le polōfesa o le Saienisi o le Navy i USC.
  • Nan Malone, pulea’oga o le A’oga Fa’amasani a Kamehameha mo tama i Honolulu, Hawai’i mai le 1889 e o’o i le 1894
  • Colonel Howard S. Nichols, ofisa o inisinia i le Taua Muamua o le Lalolagi ma le ta’ita’i’au i luga o se ala o feōa’iga a le ami i le Taua Lona Lua o le Lalolagi.
  • Arnold L. Olsen, valenitia o le Koluse Mūmū i saute ma sautesisifo o Atumotu o le Pasefika i le vaitaimi o le 1940.
  • Admiral Perceval S. Rossiter, Foma’i Aoao 18 o le Navy ma le Pule o le Vaega o Vaila’au ma Ta’otoga a le Navy. Na galue Rossiter i Cuba, Filipaina, Hawai’i ma Samoa. Na ia foa’iina le tele o siapo ma fala lalaga o lo’o iai nei i le NHM.
  • William H. Sallada, o se fitafita tuai o le Taua o Amerika na tautō i le 15 ona tausaga, na tauaso, ona fa’aaogā lea o aso na totoe o lona ola e ao ai mea eseese na aumai e isi fitafita mai nu’u na tiute ai.
  • Dr. Frank H. Sanborn, ofisa foma’i i taimi o le Taua a Amerika ma Sepania.
  • Henry H. Sinclair, ali’i vasa iloga, kapeteni, ali’i fa’atonu folau e ona le va’a Lurline na asiasi ai ma lona aiga i le tele o atumotu i le amataga o le 1900.
  • Frederick M. Turner, o le tei o le Konesula US i Samoa na nofo i Samoa i ni vaitaimi eseese e lua.
  • Beulah Tuthill, o le misionare Metotisi ma o le tama a isi misionare , na nonofo i Chuuck (igoa muamua o Truk) mo tausaga e 20.
  • A. Stephan and Etta Vavra, na malaga solo i le lalolagi i le amataga o le 1900 e aoao la’au lē ta’atele e fausia ai ni fa’ato’aga la’au tetele, na i’u ina foa’i i le UCLA
  • Robert M. Walker, o se fitafita tuai o le Taua o Amerika na Pule i le Falemeli i Samoa i tausaga amata o le 1900.
  • Elmer G. Zost, o se tagata faigaluega a le Kentron Hawaii, Ltd., o se lālā o le LTV Aerospace Corporation, e i le Atu Malesala

FA'AFETAI

E fia fa’afetai atu le Falemata’aga o le Talafa’asolopito O Mea o le Natura a le Itumālo o Los Angeles i totino nei mo lo latou lagolagoina o lenei fuafuaga: Audrey Alo, Cindi Alvitre, Juliann Anesi, Katrina Talei Igglesden, Fran Lujan, Kirisitina Sailiata, Tavae Samuelu, Kelani Silk, Lolofi Soakai, Asena Taione-Filihia, ma Craig Torres. Ua mafai ona fa’atinoina se vaega O le ‘Ie o Alaalafaga ona o se alagātupe tele mai le Oa Fa’amatu’u a le Mālo mo Mataupu Tau Tagata (NEH): E poloa’iina e le Temokalasi le atamai. O ni lagona, mea ua maua, fa’ai’uga, po’o ni fautuaga o avatu i lenei fa’aaliga e lē fa’apea o manatu na o le NEH.