BE ADVISED: Monday, February 16, the north entrance on Exposition Blvd will be closed. Visitors may access the Natural History Museum via NHM Commons or the south entrance, facing the L.A. Memorial Coliseum.

Auai mai i le Alaalafaga

Tapa depicting hearts

Read in English

E tele na’uā auala e mafai ona a’afia ai i le talafa’asolopito o le atisi ma le saienisi o siapo ma ‘ie tōga. O lo’u fa’amoemoe, aemaise lava, ia fa’agae’etia tagata talavou o le Pasefika i tala’aga o latou tua’ā, ma sa’ili ni auala e fa’asoso’o atu ai i a latou lava tala, auala o lo’o soifua ai, ma le va’aiga i le lalolagi.

–Kirisitina Sailiata (Samoa)

O se taumafaiga na amata i se alagātupe mai le ‘Oa Fa’amatu’u a le Mālo mo Mataupu Tau Tagata (NEH) e fa’asao ai ma fa’asoa siapo ma fala lalaga i le NHMLAC ua fuga mai i se pa’aga felagolagoma’i ma le tele o alaalafaga o Atumotu Pasefika i Kalefonia i Saute. Matou te fa’afetai atu i le to’atele o i le ‘au faufautua mai vaipanoa eseese na galulue i lenei fa’aaliga. O lo’o matou fuafua e fa’avae se vaega o se ‘au faufautua e fai ma matou pa’aga e galulue fa’atasi aga’i i le folasia o lenei fa’aputuga o siapo ma fala lalaga nini’i mo so’o se tasi e iai sona so’otaga i nei measina o ni fa’atusa o aganu’u mai Atumotu o le Pasefika.

‘Auai i le Alaalafaga

E te naunau e fia iloa atili pe ‘auai mai i le alaalafaga? Tu’u mai lou fa’amatalaga. Matou te taliaina ni manatu ma ni lagona e uiga i lenei fa’aputuga, e aumai i luga o lenei uepesite, po’o ni tala fo’i ma ni fa’amatalaga e te mana’o e fa’asoa mai e uiga i siapo ma fala lalaga.

 

Project History

O le amataga o lenei fuafuaga o lo’o i le Fa’aputuga a le NHMLAC e silia i le 450 siapo ma fala lalaga, o nisi e silia i le 150 tausaga le tuai. I le 2020, na matou maua ai se alagātupe e iloilo ai ta’itasi mea o lo’o i le Fa’aputuga, tusi fa’aupuga ma fa’aaogā mea pu’eata malolosi e iloa atu ai ni mea ua tatau ona togafiti ma fa’asao. Na matou mauaina fo’i se alagātupe e fai ai se fa’aaliga i luga o le initaneti ma fefa’asoaa’i lenei fa’aputuga, ae le’i mafai lava ona fa’aali atoa atu.

offering
O le masima, fugalaʻau, ma le atigi niu e faʻaaoga e faʻamanuia ai le nuʻu ma ietoga. Meaalofa na saunia e Fran Lujan

Taluai ona o le tagofia, fa’asao, su’esu’e, fa’aali atu, ma fa’amatala nei measina i le va’aiga a le falemata’aga lava ia, ma le leai o se tu’ulalo mai nu’u na aumai ai nei measina, o lea na matou a’apa loa i fautuaga mai fa’alapotopotoga eseese o tagata Atumotu Pasefika i Kalefonia i Saute. Na amataina lenei fuafuaga ma fa’amanuiaga a tagata Samoa, Malesala, Hawai’i ma Kuameni, fa’apea fo’i tagata Toga o le lotoifale e ona le laueleele o lo’o tu ai le falemata’aga. Sa aumai la latou fa’atagaga fa’atasi ma le fa’amanuiaga.

E tāua le iloa e tagata e lē o ni aga na’o na fa’atino ia e fai atu, a’o aganu’u a tagatānu’u o alaalafaga o lo’o fefa’asoa’i ma tu’u atu le fa’aaloalo, mamalu, agaga ma le alofa!

—Cindi Alvitre (Toga)

O nei fa’amanuiaga na soso’o ma le talanoaina o ni auala e mafai ai ona aogā lenei fa’aaliga i mana’oga o alaalafaga. Sa fautua mai ē matutua ina ia tapā e na mua’i fautuaina matou i mea e tatau ona fai e tusa o le fa’ama’i ua feagai ai. O le ‘au faufautua nei mai vaipanoa na galulue felāta’i ma i matou i le fa’aaliga na fautua mai i sini ma le fa’atulagaga o le uepesite atoa ma le fa’aali atu o nei measina a atunu’u. Na aogā lenei galuega faifa’atasi i le fa’atulagaga o le fa’aputuga i luga o le iloa fa’ale aganu’u ma le fa’aali atu o measina i le lautele ma le iloa lenei.

Na fesiligia e tagata o alaalafaga nei ia ta’u sa’o atu tulaga i ē na aoina nei measina ma le fa’aputuga, ia maua e le lautele le avanoa e va’au ai i ata lelei; se avanoa e avatu ai sa latou fa’aopoopoga i su’esu’ega ma mataupu a’oa’oina e fa’atatau i vaega o le fa’aaliga. E le gata i lea, ae na talosaga mai fo’i i se avanoa e fa’aali mai ai le tāua ma le eseese o a latou fo’i aganu’u (e aofia ai ae le gata ai iā Samoa, Toga, Fiti ma Hawai’i). O lenei fa’aaliga ua tali atu ai nisi o ia sini, a’o nisi o lo’o fa’asolo mai pea. E tele pea mea e fia fai, ma matou te fa’afetai mo le galulue felagolagoma’i.

Faufautua mai alaalafaga

E fia fa’afetai atu le NHMLAC i tagata nei mo lo latou lagolago mai i lenei fuafuaga:

  • Audrey Kawaiopua Alo (Samoa-Hawaii) Peresetene – Pacific Islander Health Partnership; Ta’ita’ifono – LE GaFa    
  • Cindi Alvitre (Toga), Sosaiete Ti’at; NAGPRA Coordinator – California State University, Long Beach   
  • Juliann Anesi (Samoa), Assistant Professor of Gender Studies – University of California, Los Angeles   
  • Katrina Talei Igglesden (Fiti), Postdoctoral Research Associate – Sainsbury Research Unit, University of East Anglia     
  • Fran Lujan (Chamorro), Fa’atonu – Pacific Island Ethnic Art Museum      
  • Kirisitina Sailiata (Samoa), Postdoctoral Fellow – American Studies, Macalester College
  • Tavae Samuelu (Samoa) Fa’atonu Sili – Empowering Pacific Islander Communities (EPIC)      
  • Kelani Silk (Malesala), Fa’atonu Sili – Marshallese Youth of Orange County      
  • Lolofi Soakai (Toga), Fa’atonu Sili/Fa’avaeina – Motivating Action Leadership Opportunity (MALO)   
  • Asena Taione-Filihia (Toga), Fa’atonu Lagolago – Asian American Resource Center at Pomona College   
  • Craig Torres (Toga), Totino – Traditional Council of Pimu, Faia’oga Toga

ACKNOWLEDGEMENTS

E fia fa’afetai atu le Falemata’aga o le Talafa’asolopito O Mea o le Natura a le Itumālo o Los Angeles i totino nei mo lo latou lagolagoina o lenei fuafuaga: Audrey Alo, Cindi Alvitre, Juliann Anesi, Katrina Talei Igglesden, Fran Lujan, Kirisitina Sailiata, Tavae Samuelu, Kelani Silk, Lolofi Soakai, Asena Taione-Filihia, ma Craig Torres. Ua mafai ona fa’atinoina se vaega O le ‘Ie o Alaalafaga ona o se alagātupe tele mai le Oa Fa’amatu’u a le Mālo mo Mataupu Tau Tagata (NEH): E poloa’iina e le Temokalasi le atamai. O ni lagona, mea ua maua, fa’ai’uga, po’o ni fautuaga o avatu i lenei fa’aaliga e lē fa’apea o manatu na o le NEH.