We are currently experiencing an issue for some international users with our online ticket store. If you are unable to complete your order, please email our Call Center (info@nhm.org), or give us a call at 213-763-3466 between 9:00am to 5:00pm PST for assistance. We apologize for the inconvenience.

O ā Siapo ma Fala Lalaga?

tapa with alternating rust and black shapes that look similar to leaves

Read in English

[Siapo ma fala lalaga] o luga o mea na sa fa’afailele ai oe, si’omia ma fa’atasi [….] E iai lo latou aiā e fa’ama’ite ai mea tāua i se fa’atasiga fa’aleaiga, fa’alefa’atuatua, ni fa’au’uga, fa’aipoipoga, maliu ma nisi tulaga tāua o le olaga. Latou te fa’ama’itea talanoaga i o tatou nu’u e uiga i a tatou so’otaga fa’aleaganu’u, so’otaga mai tua’ā, ma mafutaga i ona po nei o lo’o lagolagoina ai lo tatou ola. E tutusa lava lo latou tāua i le lumana’i ma mafutaga o aso nei ma le tuana’i na tatou tapu’eina.

—Asena Taione-Filihia (Toga) ma Lolofi Soakai (Toga)

E eseese igoa e ta’u ai i itu eseese, o le u’a le ‘ie e sasa mai Atumotu o le Pasefika e tele ina ta’u i lona igoa fa’a-Tahiti, o le tapa. E fa’aaogā fa’atasi ma fala lalaga nini’i, o siapo na mua’i fa’aaogā i so’o se mea, mai lavalava e o’o i foa’i fa’aleaganu’u. E ui ina fa’aitiitia le gaosiga o nei ‘ie i le senituri 18 ina ua ofi mai isi ituaiga ‘ie mai Europa, ae o lo’o tumau pea le aloa’ia o siapo i Toga, Samoa, ma Fiti, ma ua toe alua’e fo’i i Hawai’i. E ta’u i atunu’u ia o le ngatu, siapo, masi, ma le kapa, a’o le u’a mai atunu’u ia o le Pasefika o lo’o fa’aaogāina pea i fa’aipoipoga ma maliu, o ni meaalofa tāua e fe’avea’i i le va o aiga e fa’ailoa ai so’otaga, ma fa’aaogā fo’i i fa’aaliga ata.

Gaosiga o le Siapo

O le talafa’asolopito e fai e fafine, masani pe a potopoto i nu’u, o nei ‘ie mananaia e tele la’asaga e fai ai. O latou mamanu e mafai ona tu’ufa’asolo i aiga po’o tagata fo’i o se nu’u e tutusa se itu o lo’o nonofo ai, ma e tali tutusa i ni tulaga o le si’omaga, talafa’asolopito, po’o talitonuga fa’aleatunu’u.

Paper Mulberry Tree Plant

Ata: Rick Burnette, 2016. ECHOcommunity.org

O le siapo e amata i le pa'u—e masani ona selesele mai le laau o le mulberry pepa (Broussonetia papyrifera), ae o nisi taimi mai le ulu (Artocarpus altilis) po'o le fa'i (Ficus prolixa). E toso ese le pa'u i se laupepa e tasi, ona vavae ese lea o le pa'u totonu ma fa'asusu i le vai e faamalulu ai.

beaten bark lays flat on white background

Siapo tasi le lau. Samoa, lē iloa le aso. 65.8 x 25.0 in. NHM A.9981.75-6

A uma ona fa’avai, ona sasa lea o le pa’u ua vaivai, e manifinifi ai ma fālo le moi’a’a o le la’au. O le ata lea o lo’o fa’aali mai ai le fasi pa’u e tasi e pito i totonu ua uma ona sasa fa’amafola. E tele ina sasa pe fa’apipi’i fa’atasi ni fasi u’a e tele ina ia maua ai se lau u’a telē. O le upu siapo fa’ato’ā fa’aaogā i le ‘ie ua mae’a.

Mallet with grooves that leaves a design on tapa

Tauagavale: Siapo (auiliili), Hawai'i, aoina i le fa'ai'uga o le 1800. 19.0 x 22.1 in. NHM A.1723.27-40

Taumatau: Sasa (auiliili), Hawai'i, aoina i tua mai o le 1927. 15.3 x 0.9 x 0.9 in. NHM A.1723.27-40

E mafai ona fa’aofi mamanu i le taimi o lo’o sasa ai po’o le tu’u fo’i e fai mulimuli. O fa’ailoga ia i luga o le siapo lea masalo na maua mai se sasa ua vane le tino e pei o lena i le itu taumatau. O laina na e masani ona va’aia i siapo mai le Atu Kuki, Tahiti ma Hawaii.

Example of tapa without pigment

Siapo (u’a), Nuka Hiva, Atu Makuesa, aoina i le 1943. 73.2 x 63.0 in. NHM A.1451.46-276

I le tele o vaega o le Pasefika, o siapo e le’i valia, o lo’o iai o latou lanu o le natura e sili atu lo latou taugatā ma e fa’atoetoe auā ni tagata mamalu.

Example of tapa without pigment and a mallet

Siapo (auiliili), Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 59.1 x 24.0 in. NHM A.5916.49-8 Sasa (auiliili), Polenesia, aoina i tua mai o le 1932. 14.0 x 1.4 x 1.5 in. NHM L.1382.32-52

E ese mai le fa’aopoopo o se lanu, o nisi taimi pau lava le teuteu i luga o siapo o mamanu ia na maua mai le sasa a’o sasa le u’a, e pei ona iloa atu i le va’aiga auiliili lena.

Tapa with uniform reddish-brown color

Masi kuvui, Somosomo, Taveuni, Fiti, se vaitaimi o le 1927. 100.0 x 27.6 in. NHM A.2209.30-18

Pei o siapo i o latou lanu fa’anatura, o ituaiga e tasi le lanu ma gatasi lelei e sili le tāua ma aloa’ia. O le siapo Fiti lenei e ono teu mo se ali’i sili po’o se tagata mamalu. O lona lanu toto’o na maua mai le u’u tapatapa i le suāu’u mai le popo ona fa’aasu lea i le asu o se afi mumū.

Ngatu with yellow color created with turmeric root

Ngatu, ‘Uvea (Motu o Uea), aoina i se vaitaimi o le 1909.67.1 x 49.6 in. NHM A.8371.64-187

E tele siapo e vali pe sui le lanu. O mea e fa’alanu a’i e masani ona fai mai mea o le natura pei o le ele (ochre), pulu o la’au, a’a o le ano, po’o le lefulefu (fa’alagolago i le vaega ma la latou aganu’u). O le siapo lea e malosi lona lanu samasama pei na fai mai le ano.

Tapa with design created by rubbing boards

Kupeti, Fiti, 1880s. 17.8 x 12.6 in. NHM A.2209.30-39

O laupapa olo e mafai ona fa’aaogā e fai ai mamanu. E ta’u e Toga o le kupesi, o le upeti i Samoa, ma le kupeti i Fiti, o nei laupapa e fai i le lalaga o lapalapa o le niu ma fa’amau i se fa’avae (va’ai i luga) pe vane se mamanu i luga o se laupapa mai se la’au.

Samoan siapo decorated using a upeti and reddish-brown dye

Siapo, Samoa, 1880s. 63.0 x 35.0 in. NHM A.9055.68-41

O le siapo Samoa lenei ua teuteuina e fa’aaogā ai le upeti ma le vali enaena-mūmū. O le fa’ata’amilo pito i fafo e tele i le lanu enaena vaivai aga’i ina pa’epa’e, le lanu moni o le u’a.

Hawaiian stamp and similar line design

Fa'ailoga (auiliili), Hawai'i, aoina i le amataga o e 1900. 15.2 x 0.3 in. NHM A.1463.27-68 B 

Siapo (auiliili), Hawai'i, aoina i tua mai o le 1938. 35.0 x 11.8 in. NHM A.2954.38-309

O le fa’ailoga Hawai’i i le itu tauagavale sa ono fa’aaogā e fai ai se mamanu tai foliga i laina na fa’aali mai i le siapo lena e iai.

Hand-painted tapa design using freehand technique

Siapo, Samoa, aoina i se vaitaimi o le 1910. 59.1 x 56.3 in. NHM A.8371.64-310

Vali-i-lima (tutusi pe tusi fua) e ta’atele fo’i. O le siapo Samoa lea e fa’aali mai ai pei ni lau la’au ma mamanu ili ma pepe i le tulimanu e foliga na vali-i-lima.

Tapa with stencil design unique to Fiji

Siapo kesa, Atu Lau, Fiti, fa’asi’uga o le 1920. 151.6 x 26.8 in. NHM A.6331.53-2

A’o se isi fo’i auala e teuteu ai siapo e fai i pepa mamanu e tipi. O le
auala lea e fa’aaoga tele i Fiti; e pei o le siapo Fiti i luga a’e. O le tu masani, o pepa ia e tipi pei o laufa’i po’o launiu.

Fijian tapa with X-Ray film and acetate stencils

Pepa fa’ata tuai, Suva, Fiti, 2016. Faia e Milly Vinakadina. Ma le fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden

Ona o lo latou anagatā ma le mauagofie, o pepa o fa’ata ma palasita ua fa’aaogā tele e tipi ai pepa mamanu e amata i le 1940.

Design representative of the Cakaudrove province in northern Fiji

Siapo bolabola, Fiti, aoina i le 1904. 74.8 x 28.0 in. NHM A.5997.50-1

E pei ona tele auala e teuteu ai siapo, e fa’apea fo’i ona tele mamanu ma o latou uiga – e aofia ai faiā tau aiga po’o le itu e sau ai. O le mamanu ma mea o lo’o fai ai le siapo Fiti lea e ta’u mai ai e aumai i le itumālo o Cakaudrove i le itu i matū Fiti.

1 of 1

O le siapo e amata i le pa'u—e masani ona selesele mai le laau o le mulberry pepa (Broussonetia papyrifera), ae o nisi taimi mai le ulu (Artocarpus altilis) po'o le fa'i (Ficus prolixa). E toso ese le pa'u i se laupepa e tasi, ona vavae ese lea o le pa'u totonu ma fa'asusu i le vai e faamalulu ai.

Ata: Rick Burnette, 2016. ECHOcommunity.org

A uma ona fa’avai, ona sasa lea o le pa’u ua vaivai, e manifinifi ai ma fālo le moi’a’a o le la’au. O le ata lea o lo’o fa’aali mai ai le fasi pa’u e tasi e pito i totonu ua uma ona sasa fa’amafola. E tele ina sasa pe fa’apipi’i fa’atasi ni fasi u’a e tele ina ia maua ai se lau u’a telē. O le upu siapo fa’ato’ā fa’aaogā i le ‘ie ua mae’a.

Siapo tasi le lau. Samoa, lē iloa le aso. 65.8 x 25.0 in. NHM A.9981.75-6

E mafai ona fa’aofi mamanu i le taimi o lo’o sasa ai po’o le tu’u fo’i e fai mulimuli. O fa’ailoga ia i luga o le siapo lea masalo na maua mai se sasa ua vane le tino e pei o lena i le itu taumatau. O laina na e masani ona va’aia i siapo mai le Atu Kuki, Tahiti ma Hawaii.

Tauagavale: Siapo (auiliili), Hawai'i, aoina i le fa'ai'uga o le 1800. 19.0 x 22.1 in. NHM A.1723.27-40

Taumatau: Sasa (auiliili), Hawai'i, aoina i tua mai o le 1927. 15.3 x 0.9 x 0.9 in. NHM A.1723.27-40

I le tele o vaega o le Pasefika, o siapo e le’i valia, o lo’o iai o latou lanu o le natura e sili atu lo latou taugatā ma e fa’atoetoe auā ni tagata mamalu.

Siapo (u’a), Nuka Hiva, Atu Makuesa, aoina i le 1943. 73.2 x 63.0 in. NHM A.1451.46-276

E ese mai le fa’aopoopo o se lanu, o nisi taimi pau lava le teuteu i luga o siapo o mamanu ia na maua mai le sasa a’o sasa le u’a, e pei ona iloa atu i le va’aiga auiliili lena.

Siapo (auiliili), Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 59.1 x 24.0 in. NHM A.5916.49-8 Sasa (auiliili), Polenesia, aoina i tua mai o le 1932. 14.0 x 1.4 x 1.5 in. NHM L.1382.32-52

Pei o siapo i o latou lanu fa’anatura, o ituaiga e tasi le lanu ma gatasi lelei e sili le tāua ma aloa’ia. O le siapo Fiti lenei e ono teu mo se ali’i sili po’o se tagata mamalu. O lona lanu toto’o na maua mai le u’u tapatapa i le suāu’u mai le popo ona fa’aasu lea i le asu o se afi mumū.

Masi kuvui, Somosomo, Taveuni, Fiti, se vaitaimi o le 1927. 100.0 x 27.6 in. NHM A.2209.30-18

E tele siapo e vali pe sui le lanu. O mea e fa’alanu a’i e masani ona fai mai mea o le natura pei o le ele (ochre), pulu o la’au, a’a o le ano, po’o le lefulefu (fa’alagolago i le vaega ma la latou aganu’u). O le siapo lea e malosi lona lanu samasama pei na fai mai le ano.

Ngatu, ‘Uvea (Motu o Uea), aoina i se vaitaimi o le 1909.67.1 x 49.6 in. NHM A.8371.64-187

O laupapa olo e mafai ona fa’aaogā e fai ai mamanu. E ta’u e Toga o le kupesi, o le upeti i Samoa, ma le kupeti i Fiti, o nei laupapa e fai i le lalaga o lapalapa o le niu ma fa’amau i se fa’avae (va’ai i luga) pe vane se mamanu i luga o se laupapa mai se la’au.

Kupeti, Fiti, 1880s. 17.8 x 12.6 in. NHM A.2209.30-39

O le siapo Samoa lenei ua teuteuina e fa’aaogā ai le upeti ma le vali enaena-mūmū. O le fa’ata’amilo pito i fafo e tele i le lanu enaena vaivai aga’i ina pa’epa’e, le lanu moni o le u’a.

Siapo, Samoa, 1880s. 63.0 x 35.0 in. NHM A.9055.68-41

O le fa’ailoga Hawai’i i le itu tauagavale sa ono fa’aaogā e fai ai se mamanu tai foliga i laina na fa’aali mai i le siapo lena e iai.

Fa'ailoga (auiliili), Hawai'i, aoina i le amataga o e 1900. 15.2 x 0.3 in. NHM A.1463.27-68 B 

Siapo (auiliili), Hawai'i, aoina i tua mai o le 1938. 35.0 x 11.8 in. NHM A.2954.38-309

Vali-i-lima (tutusi pe tusi fua) e ta’atele fo’i. O le siapo Samoa lea e fa’aali mai ai pei ni lau la’au ma mamanu ili ma pepe i le tulimanu e foliga na vali-i-lima.

Siapo, Samoa, aoina i se vaitaimi o le 1910. 59.1 x 56.3 in. NHM A.8371.64-310

A’o se isi fo’i auala e teuteu ai siapo e fai i pepa mamanu e tipi. O le
auala lea e fa’aaoga tele i Fiti; e pei o le siapo Fiti i luga a’e. O le tu masani, o pepa ia e tipi pei o laufa’i po’o launiu.

Siapo kesa, Atu Lau, Fiti, fa’asi’uga o le 1920. 151.6 x 26.8 in. NHM A.6331.53-2

Ona o lo latou anagatā ma le mauagofie, o pepa o fa’ata ma palasita ua fa’aaogā tele e tipi ai pepa mamanu e amata i le 1940.

Pepa fa’ata tuai, Suva, Fiti, 2016. Faia e Milly Vinakadina. Ma le fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden

E pei ona tele auala e teuteu ai siapo, e fa’apea fo’i ona tele mamanu ma o latou uiga – e aofia ai faiā tau aiga po’o le itu e sau ai. O le mamanu ma mea o lo’o fai ai le siapo Fiti lea e ta’u mai ai e aumai i le itumālo o Cakaudrove i le itu i matū Fiti.

Siapo bolabola, Fiti, aoina i le 1904. 74.8 x 28.0 in. NHM A.5997.50-1

O le Faiva Alofilima o le Nu’u

I le tele o tu ma aga a Atumotu o le Pasefika, o le sasaina o siapo ma le tu’u i ai o mea e mamanu ai o se galuega fai fa’atasi e se nu’u. I Toga, e potopoto fafine i se vaega e ta’ua o le ‘Koka’anga.

. . . siapo ma ‘ie tōga (fala lalaga nini’i) e le gata ina iloa ai le mau’oa o se aiga po’o se nu’u, a’o le malosi tu’ufa’atasi o fafine Pasefika, o latou faiga, ma teuteuga.

—Kirisitina Sailiata (Samoa)

Produced by Mary Lyn Fonua (© Vava’u Press Ltd) for the University of Glasgow

Fala Lalaga

A'o ta’u feso’ota’i siapo ma Atumotu o le Pasefika, e tele fo’i aganu’u latou te fa’aaogāina moi’a’a o la’au e fai ai fala ma nisi mea lalaga eseese. O ‘ie tōga o measina tāua a atunu’u e fa’aaogā i aso uma ma le fa’atinoina o le aganu’u. Pei o siapo, e fa’aaogā i agaifanua pei o fa’aipoipoga ma maliu, ma sa fa’aaogā fo’i e nonofo ai ma momoe ai.

Woman sitting on woven mat

E lē iloa po’o ai le Pu’eata, Motu o Bikini, Atu Malesala, 1946. NHM A.5564.46-57.22

Va’ai lelei – o le fafine i le ata lea o lo’o lalaga se fala, ma o lo’o nofo fo’i i luga o se fala.

Dried leaves of Pandanus trees rolled into a spiral coil

Ta’aiga laufala, Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 13.8 x 12.2 x 3.5 in. NHM A.5916.49-15

O fala lalaga e masani ona fai mai lau o le la’au o le laufala. E tosi le laufala, ona aveese lea o tala, ona fa’amago lea ma fa’apapa’e i le la. O nisi taimi e lagilagi i se afi pe saka i se vai pupuna ua fa’amasima po’o le suāsami ae le’i fa’amagoa. E ta’ai laufala nei fa’alapotopoto ma ua sauni mo le lalaga.

Woven mat on white background

Fala lalaga, Motu o Tarawa, Kiripati, aoina i le 1943. 60.0 x 34.7 in. NHM A. 7028.56-3 D

O atumotu ua ta’ua nei o Setete Fa’afeterale o Maikeronesia e tusa ma talafa’asolopito e tele atu a latou fala lalaga i lo siapo ma e iloa latou i a latou mamanu ma le lalaga nini’i lavelave. O le fala lenei e aumai i le motu o Tarawa i le Atu Kiripati, Kiripati.

Square woven mat on white background

Fala lalaga, Motu o Enmat, Motu o Kwajalein, Atu Malesala, aoina i le 1946. 34.3 x 33.5 in. NHM A.5564.46-22

O le fala lalaga nini’i lenei o se isi fa’atusa matagofie o le lelei ma galuega mamanu ua iloa ai fala a Malesala.

Detail view of decorative feathers on woven mat

Fala lalaga, Motu o Gau, Fiti, se vaitaimi o le 1927, 58.3 x 44.5 in. NHM A.2209.30-38

O nisi taimi e iai teuga fa’aopoopo o fala, pei o fulu mūmū fa’ata’amilo i le pito o le fale Fiti lenei (atonu na aumai i se fale o se ali’i). O fulu mai manulele fanua o le kula ma le kaka o ni fa’aopoopoga mo’omia i Fiti, Toga, ma Samoa. O aso nei, o fulu mūmū i le tele o nu’u ua sui i vulu.

Full view of mat with red feathers woven into the borders

Fala lalaga, Hawai’i, e lē iloa le aso. 72.8 x 66.1 in. NHM A.9981.75-10

O fulu mūmū o le manulele Hawai’i o le sega sa taugatā ma fa’aaogā e teuteu ai measina tāua, e aofia ai la’ei pulupulu o ali’i. O le fala Hawai’i lea o lo’o lalaga ai fulu o le manulele sega i le pito.

1 of 1

Va’ai lelei – o le fafine i le ata lea o lo’o lalaga se fala, ma o lo’o nofo fo’i i luga o se fala.

E lē iloa po’o ai le Pu’eata, Motu o Bikini, Atu Malesala, 1946. NHM A.5564.46-57.22

O fala lalaga e masani ona fai mai lau o le la’au o le laufala. E tosi le laufala, ona aveese lea o tala, ona fa’amago lea ma fa’apapa’e i le la. O nisi taimi e lagilagi i se afi pe saka i se vai pupuna ua fa’amasima po’o le suāsami ae le’i fa’amagoa. E ta’ai laufala nei fa’alapotopoto ma ua sauni mo le lalaga.

Ta’aiga laufala, Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 13.8 x 12.2 x 3.5 in. NHM A.5916.49-15

O atumotu ua ta’ua nei o Setete Fa’afeterale o Maikeronesia e tusa ma talafa’asolopito e tele atu a latou fala lalaga i lo siapo ma e iloa latou i a latou mamanu ma le lalaga nini’i lavelave. O le fala lenei e aumai i le motu o Tarawa i le Atu Kiripati, Kiripati.

Fala lalaga, Motu o Tarawa, Kiripati, aoina i le 1943. 60.0 x 34.7 in. NHM A. 7028.56-3 D

O le fala lalaga nini’i lenei o se isi fa’atusa matagofie o le lelei ma galuega mamanu ua iloa ai fala a Malesala.

Fala lalaga, Motu o Enmat, Motu o Kwajalein, Atu Malesala, aoina i le 1946. 34.3 x 33.5 in. NHM A.5564.46-22

O nisi taimi e iai teuga fa’aopoopo o fala, pei o fulu mūmū fa’ata’amilo i le pito o le fale Fiti lenei (atonu na aumai i se fale o se ali’i). O fulu mai manulele fanua o le kula ma le kaka o ni fa’aopoopoga mo’omia i Fiti, Toga, ma Samoa. O aso nei, o fulu mūmū i le tele o nu’u ua sui i vulu.

Fala lalaga, Motu o Gau, Fiti, se vaitaimi o le 1927, 58.3 x 44.5 in. NHM A.2209.30-38

O fulu mūmū o le manulele Hawai’i o le sega sa taugatā ma fa’aaogā e teuteu ai measina tāua, e aofia ai la’ei pulupulu o ali’i. O le fala Hawai’i lea o lo’o lalaga ai fulu o le manulele sega i le pito.

Fala lalaga, Hawai’i, e lē iloa le aso. 72.8 x 66.1 in. NHM A.9981.75-10

O le Matāfaioi o Siapo ma Fala Lalaga

Mo tausaga ua faitau afe, o siapo ma fala lalaga nini’i o ni mea e aogā i aso faiso’o toe aloa’ia. Na fa’aaogā e fai ma la’ei, ‘ie moega, pupuni, fa’apea fo’i ma ufiufi fa’aleaganu’u i se fanauga, fa’aipoipoga, ma maliu. E manatu o se fa’ailoga o le mautū ma le tamāoaiga, na fa’aaogā fo’i siapo ma fala lalaga nini’i e faimeaalofa ai i mālo mamalu ma o ni oloa tāua o fefa’ataua’iga. E tumau pea le fa’agae’etia ma se mitamitaga loloto e maua pe a ofoina atu se siapo, ma lona fa’atāuaina o lē ua foa’i i ai; e fa’amau ai fo’i ni so’otaga ualoa.

[Siapo ma fala lalaga] o ni puipui ma, ia te a’u, e fai ma fa’ailoga o le puipuiga fa’aleaganu’u ma le fa’ato’ilalogatā. O lo latou uiga o se so’otaga i se aganu’u ma ona tagata.

—Katrina Talei Igglesden (Fiti)

White tapa with fringe on grey background

Siapo, ‘Uvea (Motu o Uea), i se vaitaimi o le 1927. 149.0 x 29.2 in. NHM A.2209.30-17

E ese mai lo latou aogā e fai ma meaalofa, o siapo ma ‘ie tōga o la’ei fa’aleatunu’u o ali’i ma tama’ita’i i fa’aipoipoga, o se masani o lo’o fa’aauau e o’o mai i le asō. O le siapo pa’epa’e lea e fai le fele e aumai ‘Uvea (Motu o Uea) e manatu o se ‘ie fa’aipoipo.

Woman wearing tailored tapa wedding dress

Fai fua ofu: Samson Lee/Samson Lee Fiti, 2019, Fa’aali Ofu : Heather Marama, Fa’aaloalo a Samson Lee

O Siapo ma fala lalaga ua fa’aofi i totonu o la’ei fa’aleaganu’u i nei ona po, e pei ona fa’aali mai i le ata lea o se ofu fa’aipoipo siapo na tusia ma fuafua e le su’i ofu mai Fiti o Samson Lee.

Tapa and woven mats as gifts at a funeral

Fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden

I Fiti, o siapo ma fala o ni meaalofa tāua e momoli i le taimi o le requrequ, o se sauniga e mua’i faia ae le’i o’o i le taimi o le maliu e ō ane ai aiga ma uō e fa’aali lo latou fa’aaloalo. I le taimi e tanu ai, e fofola fo’i siapo ma fala i totonu ma luga o le tu’ugamau.

Funeral for King George Tupou V of Tonga

Ata: Torsten Blackwood/AFP, Getty Images

O le ata lenei, na pu’eina ia Mati 27, 2012, e fa’aali mai ai le maliu o le Tupu Siaosi Tupou V o Toga. O ē na si’ia le pusa na sulu o latou ta’ovala putu, o se ituaiga ‘ie tōga e fa’apitoa mo maliu, a’o latou si’iina le pusa i se ala ua folasia i siapo aga’i i le Fanua Tanu o Tupu i le laumua o Toga o Nuku’alofa.

Hawaiian kapa for royalty

Siapo, Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 85.8 x 56.3 in. NHM A.1668.27-45

E faigata le galuega e fai ai siapo, ma o le ala lea e avea ai o se fa’ailoga aloa’ia o le fa’aaloalo ma le malosi o ali’i. E iai ni mamanu fa’apitoa mo tagata tau tupu – o le siapo Hawai’i lea e iai le mamanu e faitau ona aso i tua i le Fale o Tupu o le Mālo o Hawai’I (1795-1895).

Procession of women wearing masi presenting Fijian mats and tapa cloths

Tagata Pu’eata Sa’oloto mai Niu Sila: Ata lolomi ma ata uli, Ref: PAColl-7171-61. Alexander Turnbull Library, Wellington, New Zealand. /fa’amaumauga/23214937

Taluai ona o le fa’atusa o le malosi ma le mamalu o lo’o iai i siapo ma ‘ie tōga, e fa’aaogā uma mea ia e faimeaalofa ai i ni mālo mamalu e asiasi mai. O le ata lea o lo’o fa’aali mai ai le solo a fafine o lo’o la’ei siapo ma ō e momoli fala Fiti ma siapo i le Tupu Tama’ita’i o Elisapeta II i lana asiasiga fa’atupu o le 1953-4.

Duke and Duchess of Sussex with woven gifts and masi during their welcome ceremony

Ata: Ian Vogler (Pool/Getty Images)

O le masani o le foa’i o siapo ma fala lalaga e fai meaalofa ai i ni mālo mamalu e asiasi mai o lo’o fa’aauau e o’o mai i le asō. I le asiasiga a le Aloali’i Peretania ma lona faletua i Fiti i le 2018, na tu’uina atu ai iā i la’ua meaalofa lalaga ma siapo i le taimi o le sauniga fa’afeiloa’i i Suva, Fiti.

Beaten bark skirt and matching top from Samoa

Ofu siapo, Samoa, aoina i tua mai o le 1913. Ofu i luga: 17.3 x 25.6 in. NHM A.6776.55-13 A.1. Sakeke: 78.7 x 33.5 in. NHM A.6776.55-13 A.2

O siapo o se vaega tāua o nisi fa’atinoga masani i nu’u, o le tele e fa’atino i le natura. O le sakeke u’a ma le ofu i luga e aumai Samoa ma atonu na fa’aaogā e se Taupou, le igoa o le alo tama’ita’i o se ali’i sili, a’o sa’asa’a i le siva a le atunu’u.

Tapa worn during community performance

Ata: James Davis, 1996. James Davis Photography/Alamy Stock Photo

O le tāua o siapo i mea e fai i alaalafaga o lo’o fa’aauau pea i aso nei, e pei ona va’aia i le ata lena i le Fa’aaliga Atisi a le Pasefika na faia i Apia, Samoa; o ali’i Toga o lo’o fai le siva ma uatogi.

Tapa on decorative box and earrings

Tauagavale: Ata o le fa’aaloalo a Asena Taione-Filihia. Taumatau: Ata o le fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden.

O tagata fai siapo i nei ona po ma tagata atisi ua latou faia siapo mo tu masani fa’aleaganu’u fa’apea ma mana’oga o aso nei. Ua mafai ona fa’aaogā siapo e fai ai fa’ava’a o tusi, tautaliga, ato, ma nisi galuega taulima.

Art by Lambert Ho using recycled masi

Lady in Masi, (Tama’ita’i i le Siapo), Lambert Ho, 2017. Siapo toe fa’aaogā i luga o laupapa fa’atasi ma palasita ma vali. Fa’aaloalo a Lambert Ho

O siapo matagofie ma mamanu masani o Atumotu o le Pasefika e fa’agae’etia ai fo’i atisi o nei ona po, o nisi ua fa’aauala mai i nei ‘ie ma mamanu ni feau tāua tau i le aganu’u ma itu e iloa ai latou. O le galuega fa’aatisi lea a Lambert Ho o se atisi Fiti-Saina ua fa’aaogā ai siapo tuai e tusi ai luga le ata.

1 of 1

E ese mai lo latou aogā e fai ma meaalofa, o siapo ma ‘ie tōga o la’ei fa’aleatunu’u o ali’i ma tama’ita’i i fa’aipoipoga, o se masani o lo’o fa’aauau e o’o mai i le asō. O le siapo pa’epa’e lea e fai le fele e aumai ‘Uvea (Motu o Uea) e manatu o se ‘ie fa’aipoipo.

Siapo, ‘Uvea (Motu o Uea), i se vaitaimi o le 1927. 149.0 x 29.2 in. NHM A.2209.30-17

O Siapo ma fala lalaga ua fa’aofi i totonu o la’ei fa’aleaganu’u i nei ona po, e pei ona fa’aali mai i le ata lea o se ofu fa’aipoipo siapo na tusia ma fuafua e le su’i ofu mai Fiti o Samson Lee.

Fai fua ofu: Samson Lee/Samson Lee Fiti, 2019, Fa’aali Ofu : Heather Marama, Fa’aaloalo a Samson Lee

I Fiti, o siapo ma fala o ni meaalofa tāua e momoli i le taimi o le requrequ, o se sauniga e mua’i faia ae le’i o’o i le taimi o le maliu e ō ane ai aiga ma uō e fa’aali lo latou fa’aaloalo. I le taimi e tanu ai, e fofola fo’i siapo ma fala i totonu ma luga o le tu’ugamau.

Fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden

O le ata lenei, na pu’eina ia Mati 27, 2012, e fa’aali mai ai le maliu o le Tupu Siaosi Tupou V o Toga. O ē na si’ia le pusa na sulu o latou ta’ovala putu, o se ituaiga ‘ie tōga e fa’apitoa mo maliu, a’o latou si’iina le pusa i se ala ua folasia i siapo aga’i i le Fanua Tanu o Tupu i le laumua o Toga o Nuku’alofa.

Ata: Torsten Blackwood/AFP, Getty Images

E faigata le galuega e fai ai siapo, ma o le ala lea e avea ai o se fa’ailoga aloa’ia o le fa’aaloalo ma le malosi o ali’i. E iai ni mamanu fa’apitoa mo tagata tau tupu – o le siapo Hawai’i lea e iai le mamanu e faitau ona aso i tua i le Fale o Tupu o le Mālo o Hawai’I (1795-1895).

Siapo, Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 85.8 x 56.3 in. NHM A.1668.27-45

Taluai ona o le fa’atusa o le malosi ma le mamalu o lo’o iai i siapo ma ‘ie tōga, e fa’aaogā uma mea ia e faimeaalofa ai i ni mālo mamalu e asiasi mai. O le ata lea o lo’o fa’aali mai ai le solo a fafine o lo’o la’ei siapo ma ō e momoli fala Fiti ma siapo i le Tupu Tama’ita’i o Elisapeta II i lana asiasiga fa’atupu o le 1953-4.

Tagata Pu’eata Sa’oloto mai Niu Sila: Ata lolomi ma ata uli, Ref: PAColl-7171-61. Alexander Turnbull Library, Wellington, New Zealand. /fa’amaumauga/23214937

O le masani o le foa’i o siapo ma fala lalaga e fai meaalofa ai i ni mālo mamalu e asiasi mai o lo’o fa’aauau e o’o mai i le asō. I le asiasiga a le Aloali’i Peretania ma lona faletua i Fiti i le 2018, na tu’uina atu ai iā i la’ua meaalofa lalaga ma siapo i le taimi o le sauniga fa’afeiloa’i i Suva, Fiti.

Ata: Ian Vogler (Pool/Getty Images)

O siapo o se vaega tāua o nisi fa’atinoga masani i nu’u, o le tele e fa’atino i le natura. O le sakeke u’a ma le ofu i luga e aumai Samoa ma atonu na fa’aaogā e se Taupou, le igoa o le alo tama’ita’i o se ali’i sili, a’o sa’asa’a i le siva a le atunu’u.

Ofu siapo, Samoa, aoina i tua mai o le 1913. Ofu i luga: 17.3 x 25.6 in. NHM A.6776.55-13 A.1. Sakeke: 78.7 x 33.5 in. NHM A.6776.55-13 A.2

O le tāua o siapo i mea e fai i alaalafaga o lo’o fa’aauau pea i aso nei, e pei ona va’aia i le ata lena i le Fa’aaliga Atisi a le Pasefika na faia i Apia, Samoa; o ali’i Toga o lo’o fai le siva ma uatogi.

Ata: James Davis, 1996. James Davis Photography/Alamy Stock Photo

O tagata fai siapo i nei ona po ma tagata atisi ua latou faia siapo mo tu masani fa’aleaganu’u fa’apea ma mana’oga o aso nei. Ua mafai ona fa’aaogā siapo e fai ai fa’ava’a o tusi, tautaliga, ato, ma nisi galuega taulima.

Tauagavale: Ata o le fa’aaloalo a Asena Taione-Filihia. Taumatau: Ata o le fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden.

O siapo matagofie ma mamanu masani o Atumotu o le Pasefika e fa’agae’etia ai fo’i atisi o nei ona po, o nisi ua fa’aauala mai i nei ‘ie ma mamanu ni feau tāua tau i le aganu’u ma itu e iloa ai latou. O le galuega fa’aatisi lea a Lambert Ho o se atisi Fiti-Saina ua fa’aaogā ai siapo tuai e tusi ai luga le ata.

Lady in Masi, (Tama’ita’i i le Siapo), Lambert Ho, 2017. Siapo toe fa’aaogā i luga o laupapa fa’atasi ma palasita ma vali. Fa’aaloalo a Lambert Ho


FA'AFETAI

E fia fa’afetai atu le Falemata’aga o le Talafa’asolopito O Mea o le Natura a le Itumālo o Los Angeles i totino nei mo lo latou lagolagoina o lenei fuafuaga: Audrey Alo, Cindi Alvitre, Juliann Anesi, Katrina Talei Igglesden, Fran Lujan, Kirisitina Sailiata, Tavae Samuelu, Kelani Silk, Lolofi Soakai, Asena Taione-Filihia, ma Craig Torres. Ua mafai ona fa’atinoina se vaega O le ‘Ie o Alaalafaga ona o se alagātupe tele mai le Oa Fa’amatu’u a le Mālo mo Mataupu Tau Tagata (NEH): E poloa’iina e le Temokalasi le atamai. O ni lagona, mea ua maua, fa’ai’uga, po’o ni fautuaga o avatu i lenei fa’aaliga e lē fa’apea o manatu na o le NEH.