BE ADVISED: On Saturday, April 20 and Sunday, April 21, nearby events at Exposition Park and the University of Southern California will impact traffic, parking, and wayfinding in the area. Please consider riding the Metro E (Expo) Line and exiting at USC/Expo station.

O ā Siapo ma Fala Lalaga?

tapa with alternating rust and black shapes that look similar to leaves

Read in English

[Siapo ma fala lalaga] o luga o mea na sa fa’afailele ai oe, si’omia ma fa’atasi [….] E iai lo latou aiā e fa’ama’ite ai mea tāua i se fa’atasiga fa’aleaiga, fa’alefa’atuatua, ni fa’au’uga, fa’aipoipoga, maliu ma nisi tulaga tāua o le olaga. Latou te fa’ama’itea talanoaga i o tatou nu’u e uiga i a tatou so’otaga fa’aleaganu’u, so’otaga mai tua’ā, ma mafutaga i ona po nei o lo’o lagolagoina ai lo tatou ola. E tutusa lava lo latou tāua i le lumana’i ma mafutaga o aso nei ma le tuana’i na tatou tapu’eina.

—Asena Taione-Filihia (Toga) ma Lolofi Soakai (Toga)

E eseese igoa e ta’u ai i itu eseese, o le u’a le ‘ie e sasa mai Atumotu o le Pasefika e tele ina ta’u i lona igoa fa’a-Tahiti, o le tapa. E fa’aaogā fa’atasi ma fala lalaga nini’i, o siapo na mua’i fa’aaogā i so’o se mea, mai lavalava e o’o i foa’i fa’aleaganu’u. E ui ina fa’aitiitia le gaosiga o nei ‘ie i le senituri 18 ina ua ofi mai isi ituaiga ‘ie mai Europa, ae o lo’o tumau pea le aloa’ia o siapo i Toga, Samoa, ma Fiti, ma ua toe alua’e fo’i i Hawai’i. E ta’u i atunu’u ia o le ngatu, siapo, masi, ma le kapa, a’o le u’a mai atunu’u ia o le Pasefika o lo’o fa’aaogāina pea i fa’aipoipoga ma maliu, o ni meaalofa tāua e fe’avea’i i le va o aiga e fa’ailoa ai so’otaga, ma fa’aaogā fo’i i fa’aaliga ata.

Gaosiga o le Siapo

O le talafa’asolopito e fai e fafine, masani pe a potopoto i nu’u, o nei ‘ie mananaia e tele la’asaga e fai ai. O latou mamanu e mafai ona tu’ufa’asolo i aiga po’o tagata fo’i o se nu’u e tutusa se itu o lo’o nonofo ai, ma e tali tutusa i ni tulaga o le si’omaga, talafa’asolopito, po’o talitonuga fa’aleatunu’u.

Paper Mulberry Tree Plant

Ata: Rick Burnette, 2016. ECHOcommunity.org

O le siapo e amata i le pa'u—e masani ona selesele mai le laau o le mulberry pepa (Broussonetia papyrifera), ae o nisi taimi mai le ulu (Artocarpus altilis) po'o le fa'i (Ficus prolixa). E toso ese le pa'u i se laupepa e tasi, ona vavae ese lea o le pa'u totonu ma fa'asusu i le vai e faamalulu ai.

beaten bark lays flat on white background

Siapo tasi le lau. Samoa, lē iloa le aso. 65.8 x 25.0 in. NHM A.9981.75-6

A uma ona fa’avai, ona sasa lea o le pa’u ua vaivai, e manifinifi ai ma fālo le moi’a’a o le la’au. O le ata lea o lo’o fa’aali mai ai le fasi pa’u e tasi e pito i totonu ua uma ona sasa fa’amafola. E tele ina sasa pe fa’apipi’i fa’atasi ni fasi u’a e tele ina ia maua ai se lau u’a telē. O le upu siapo fa’ato’ā fa’aaogā i le ‘ie ua mae’a.

Mallet with grooves that leaves a design on tapa

Tauagavale: Siapo (auiliili), Hawai'i, aoina i le fa'ai'uga o le 1800. 19.0 x 22.1 in. NHM A.1723.27-40

Taumatau: Sasa (auiliili), Hawai'i, aoina i tua mai o le 1927. 15.3 x 0.9 x 0.9 in. NHM A.1723.27-40

E mafai ona fa’aofi mamanu i le taimi o lo’o sasa ai po’o le tu’u fo’i e fai mulimuli. O fa’ailoga ia i luga o le siapo lea masalo na maua mai se sasa ua vane le tino e pei o lena i le itu taumatau. O laina na e masani ona va’aia i siapo mai le Atu Kuki, Tahiti ma Hawaii.

Example of tapa without pigment

Siapo (u’a), Nuka Hiva, Atu Makuesa, aoina i le 1943. 73.2 x 63.0 in. NHM A.1451.46-276

I le tele o vaega o le Pasefika, o siapo e le’i valia, o lo’o iai o latou lanu o le natura e sili atu lo latou taugatā ma e fa’atoetoe auā ni tagata mamalu.

Example of tapa without pigment and a mallet

Siapo (auiliili), Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 59.1 x 24.0 in. NHM A.5916.49-8 Sasa (auiliili), Polenesia, aoina i tua mai o le 1932. 14.0 x 1.4 x 1.5 in. NHM L.1382.32-52

E ese mai le fa’aopoopo o se lanu, o nisi taimi pau lava le teuteu i luga o siapo o mamanu ia na maua mai le sasa a’o sasa le u’a, e pei ona iloa atu i le va’aiga auiliili lena.

Tapa with uniform reddish-brown color

Masi kuvui, Somosomo, Taveuni, Fiti, se vaitaimi o le 1927. 100.0 x 27.6 in. NHM A.2209.30-18

Pei o siapo i o latou lanu fa’anatura, o ituaiga e tasi le lanu ma gatasi lelei e sili le tāua ma aloa’ia. O le siapo Fiti lenei e ono teu mo se ali’i sili po’o se tagata mamalu. O lona lanu toto’o na maua mai le u’u tapatapa i le suāu’u mai le popo ona fa’aasu lea i le asu o se afi mumū.

Ngatu with yellow color created with turmeric root

Ngatu, ‘Uvea (Motu o Uea), aoina i se vaitaimi o le 1909.67.1 x 49.6 in. NHM A.8371.64-187

E tele siapo e vali pe sui le lanu. O mea e fa’alanu a’i e masani ona fai mai mea o le natura pei o le ele (ochre), pulu o la’au, a’a o le ano, po’o le lefulefu (fa’alagolago i le vaega ma la latou aganu’u). O le siapo lea e malosi lona lanu samasama pei na fai mai le ano.

Tapa with design created by rubbing boards

Kupeti, Fiti, 1880s. 17.8 x 12.6 in. NHM A.2209.30-39

O laupapa olo e mafai ona fa’aaogā e fai ai mamanu. E ta’u e Toga o le kupesi, o le upeti i Samoa, ma le kupeti i Fiti, o nei laupapa e fai i le lalaga o lapalapa o le niu ma fa’amau i se fa’avae (va’ai i luga) pe vane se mamanu i luga o se laupapa mai se la’au.

Samoan siapo decorated using a upeti and reddish-brown dye

Siapo, Samoa, 1880s. 63.0 x 35.0 in. NHM A.9055.68-41

O le siapo Samoa lenei ua teuteuina e fa’aaogā ai le upeti ma le vali enaena-mūmū. O le fa’ata’amilo pito i fafo e tele i le lanu enaena vaivai aga’i ina pa’epa’e, le lanu moni o le u’a.

Hawaiian stamp and similar line design

Fa'ailoga (auiliili), Hawai'i, aoina i le amataga o e 1900. 15.2 x 0.3 in. NHM A.1463.27-68 B 

Siapo (auiliili), Hawai'i, aoina i tua mai o le 1938. 35.0 x 11.8 in. NHM A.2954.38-309

O le fa’ailoga Hawai’i i le itu tauagavale sa ono fa’aaogā e fai ai se mamanu tai foliga i laina na fa’aali mai i le siapo lena e iai.

Hand-painted tapa design using freehand technique

Siapo, Samoa, aoina i se vaitaimi o le 1910. 59.1 x 56.3 in. NHM A.8371.64-310

Vali-i-lima (tutusi pe tusi fua) e ta’atele fo’i. O le siapo Samoa lea e fa’aali mai ai pei ni lau la’au ma mamanu ili ma pepe i le tulimanu e foliga na vali-i-lima.

Tapa with stencil design unique to Fiji

Siapo kesa, Atu Lau, Fiti, fa’asi’uga o le 1920. 151.6 x 26.8 in. NHM A.6331.53-2

A’o se isi fo’i auala e teuteu ai siapo e fai i pepa mamanu e tipi. O le
auala lea e fa’aaoga tele i Fiti; e pei o le siapo Fiti i luga a’e. O le tu masani, o pepa ia e tipi pei o laufa’i po’o launiu.

Fijian tapa with X-Ray film and acetate stencils

Pepa fa’ata tuai, Suva, Fiti, 2016. Faia e Milly Vinakadina. Ma le fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden

Ona o lo latou anagatā ma le mauagofie, o pepa o fa’ata ma palasita ua fa’aaogā tele e tipi ai pepa mamanu e amata i le 1940.

Design representative of the Cakaudrove province in northern Fiji

Siapo bolabola, Fiti, aoina i le 1904. 74.8 x 28.0 in. NHM A.5997.50-1

E pei ona tele auala e teuteu ai siapo, e fa’apea fo’i ona tele mamanu ma o latou uiga – e aofia ai faiā tau aiga po’o le itu e sau ai. O le mamanu ma mea o lo’o fai ai le siapo Fiti lea e ta’u mai ai e aumai i le itumālo o Cakaudrove i le itu i matū Fiti.

1 of 1

O le siapo e amata i le pa'u—e masani ona selesele mai le laau o le mulberry pepa (Broussonetia papyrifera), ae o nisi taimi mai le ulu (Artocarpus altilis) po'o le fa'i (Ficus prolixa). E toso ese le pa'u i se laupepa e tasi, ona vavae ese lea o le pa'u totonu ma fa'asusu i le vai e faamalulu ai.

Ata: Rick Burnette, 2016. ECHOcommunity.org

A uma ona fa’avai, ona sasa lea o le pa’u ua vaivai, e manifinifi ai ma fālo le moi’a’a o le la’au. O le ata lea o lo’o fa’aali mai ai le fasi pa’u e tasi e pito i totonu ua uma ona sasa fa’amafola. E tele ina sasa pe fa’apipi’i fa’atasi ni fasi u’a e tele ina ia maua ai se lau u’a telē. O le upu siapo fa’ato’ā fa’aaogā i le ‘ie ua mae’a.

Siapo tasi le lau. Samoa, lē iloa le aso. 65.8 x 25.0 in. NHM A.9981.75-6

E mafai ona fa’aofi mamanu i le taimi o lo’o sasa ai po’o le tu’u fo’i e fai mulimuli. O fa’ailoga ia i luga o le siapo lea masalo na maua mai se sasa ua vane le tino e pei o lena i le itu taumatau. O laina na e masani ona va’aia i siapo mai le Atu Kuki, Tahiti ma Hawaii.

Tauagavale: Siapo (auiliili), Hawai'i, aoina i le fa'ai'uga o le 1800. 19.0 x 22.1 in. NHM A.1723.27-40

Taumatau: Sasa (auiliili), Hawai'i, aoina i tua mai o le 1927. 15.3 x 0.9 x 0.9 in. NHM A.1723.27-40

I le tele o vaega o le Pasefika, o siapo e le’i valia, o lo’o iai o latou lanu o le natura e sili atu lo latou taugatā ma e fa’atoetoe auā ni tagata mamalu.

Siapo (u’a), Nuka Hiva, Atu Makuesa, aoina i le 1943. 73.2 x 63.0 in. NHM A.1451.46-276

E ese mai le fa’aopoopo o se lanu, o nisi taimi pau lava le teuteu i luga o siapo o mamanu ia na maua mai le sasa a’o sasa le u’a, e pei ona iloa atu i le va’aiga auiliili lena.

Siapo (auiliili), Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 59.1 x 24.0 in. NHM A.5916.49-8 Sasa (auiliili), Polenesia, aoina i tua mai o le 1932. 14.0 x 1.4 x 1.5 in. NHM L.1382.32-52

Pei o siapo i o latou lanu fa’anatura, o ituaiga e tasi le lanu ma gatasi lelei e sili le tāua ma aloa’ia. O le siapo Fiti lenei e ono teu mo se ali’i sili po’o se tagata mamalu. O lona lanu toto’o na maua mai le u’u tapatapa i le suāu’u mai le popo ona fa’aasu lea i le asu o se afi mumū.

Masi kuvui, Somosomo, Taveuni, Fiti, se vaitaimi o le 1927. 100.0 x 27.6 in. NHM A.2209.30-18

E tele siapo e vali pe sui le lanu. O mea e fa’alanu a’i e masani ona fai mai mea o le natura pei o le ele (ochre), pulu o la’au, a’a o le ano, po’o le lefulefu (fa’alagolago i le vaega ma la latou aganu’u). O le siapo lea e malosi lona lanu samasama pei na fai mai le ano.

Ngatu, ‘Uvea (Motu o Uea), aoina i se vaitaimi o le 1909.67.1 x 49.6 in. NHM A.8371.64-187

O laupapa olo e mafai ona fa’aaogā e fai ai mamanu. E ta’u e Toga o le kupesi, o le upeti i Samoa, ma le kupeti i Fiti, o nei laupapa e fai i le lalaga o lapalapa o le niu ma fa’amau i se fa’avae (va’ai i luga) pe vane se mamanu i luga o se laupapa mai se la’au.

Kupeti, Fiti, 1880s. 17.8 x 12.6 in. NHM A.2209.30-39

O le siapo Samoa lenei ua teuteuina e fa’aaogā ai le upeti ma le vali enaena-mūmū. O le fa’ata’amilo pito i fafo e tele i le lanu enaena vaivai aga’i ina pa’epa’e, le lanu moni o le u’a.

Siapo, Samoa, 1880s. 63.0 x 35.0 in. NHM A.9055.68-41

O le fa’ailoga Hawai’i i le itu tauagavale sa ono fa’aaogā e fai ai se mamanu tai foliga i laina na fa’aali mai i le siapo lena e iai.

Fa'ailoga (auiliili), Hawai'i, aoina i le amataga o e 1900. 15.2 x 0.3 in. NHM A.1463.27-68 B 

Siapo (auiliili), Hawai'i, aoina i tua mai o le 1938. 35.0 x 11.8 in. NHM A.2954.38-309

Vali-i-lima (tutusi pe tusi fua) e ta’atele fo’i. O le siapo Samoa lea e fa’aali mai ai pei ni lau la’au ma mamanu ili ma pepe i le tulimanu e foliga na vali-i-lima.

Siapo, Samoa, aoina i se vaitaimi o le 1910. 59.1 x 56.3 in. NHM A.8371.64-310

A’o se isi fo’i auala e teuteu ai siapo e fai i pepa mamanu e tipi. O le
auala lea e fa’aaoga tele i Fiti; e pei o le siapo Fiti i luga a’e. O le tu masani, o pepa ia e tipi pei o laufa’i po’o launiu.

Siapo kesa, Atu Lau, Fiti, fa’asi’uga o le 1920. 151.6 x 26.8 in. NHM A.6331.53-2

Ona o lo latou anagatā ma le mauagofie, o pepa o fa’ata ma palasita ua fa’aaogā tele e tipi ai pepa mamanu e amata i le 1940.

Pepa fa’ata tuai, Suva, Fiti, 2016. Faia e Milly Vinakadina. Ma le fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden

E pei ona tele auala e teuteu ai siapo, e fa’apea fo’i ona tele mamanu ma o latou uiga – e aofia ai faiā tau aiga po’o le itu e sau ai. O le mamanu ma mea o lo’o fai ai le siapo Fiti lea e ta’u mai ai e aumai i le itumālo o Cakaudrove i le itu i matū Fiti.

Siapo bolabola, Fiti, aoina i le 1904. 74.8 x 28.0 in. NHM A.5997.50-1

O le Faiva Alofilima o le Nu’u

I le tele o tu ma aga a Atumotu o le Pasefika, o le sasaina o siapo ma le tu’u i ai o mea e mamanu ai o se galuega fai fa’atasi e se nu’u. I Toga, e potopoto fafine i se vaega e ta’ua o le ‘Koka’anga.

. . . siapo ma ‘ie tōga (fala lalaga nini’i) e le gata ina iloa ai le mau’oa o se aiga po’o se nu’u, a’o le malosi tu’ufa’atasi o fafine Pasefika, o latou faiga, ma teuteuga.

—Kirisitina Sailiata (Samoa)

Produced by Mary Lyn Fonua (© Vava’u Press Ltd) for the University of Glasgow

Fala Lalaga

A'o ta’u feso’ota’i siapo ma Atumotu o le Pasefika, e tele fo’i aganu’u latou te fa’aaogāina moi’a’a o la’au e fai ai fala ma nisi mea lalaga eseese. O ‘ie tōga o measina tāua a atunu’u e fa’aaogā i aso uma ma le fa’atinoina o le aganu’u. Pei o siapo, e fa’aaogā i agaifanua pei o fa’aipoipoga ma maliu, ma sa fa’aaogā fo’i e nonofo ai ma momoe ai.

Woman sitting on woven mat

E lē iloa po’o ai le Pu’eata, Motu o Bikini, Atu Malesala, 1946. NHM A.5564.46-57.22

Va’ai lelei – o le fafine i le ata lea o lo’o lalaga se fala, ma o lo’o nofo fo’i i luga o se fala.

Dried leaves of Pandanus trees rolled into a spiral coil

Ta’aiga laufala, Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 13.8 x 12.2 x 3.5 in. NHM A.5916.49-15

O fala lalaga e masani ona fai mai lau o le la’au o le laufala. E tosi le laufala, ona aveese lea o tala, ona fa’amago lea ma fa’apapa’e i le la. O nisi taimi e lagilagi i se afi pe saka i se vai pupuna ua fa’amasima po’o le suāsami ae le’i fa’amagoa. E ta’ai laufala nei fa’alapotopoto ma ua sauni mo le lalaga.

Woven mat on white background

Fala lalaga, Motu o Tarawa, Kiripati, aoina i le 1943. 60.0 x 34.7 in. NHM A. 7028.56-3 D

O atumotu ua ta’ua nei o Setete Fa’afeterale o Maikeronesia e tusa ma talafa’asolopito e tele atu a latou fala lalaga i lo siapo ma e iloa latou i a latou mamanu ma le lalaga nini’i lavelave. O le fala lenei e aumai i le motu o Tarawa i le Atu Kiripati, Kiripati.

Square woven mat on white background

Fala lalaga, Motu o Enmat, Motu o Kwajalein, Atu Malesala, aoina i le 1946. 34.3 x 33.5 in. NHM A.5564.46-22

O le fala lalaga nini’i lenei o se isi fa’atusa matagofie o le lelei ma galuega mamanu ua iloa ai fala a Malesala.

Detail view of decorative feathers on woven mat

Fala lalaga, Motu o Gau, Fiti, se vaitaimi o le 1927, 58.3 x 44.5 in. NHM A.2209.30-38

O nisi taimi e iai teuga fa’aopoopo o fala, pei o fulu mūmū fa’ata’amilo i le pito o le fale Fiti lenei (atonu na aumai i se fale o se ali’i). O fulu mai manulele fanua o le kula ma le kaka o ni fa’aopoopoga mo’omia i Fiti, Toga, ma Samoa. O aso nei, o fulu mūmū i le tele o nu’u ua sui i vulu.

Full view of mat with red feathers woven into the borders

Fala lalaga, Hawai’i, e lē iloa le aso. 72.8 x 66.1 in. NHM A.9981.75-10

O fulu mūmū o le manulele Hawai’i o le sega sa taugatā ma fa’aaogā e teuteu ai measina tāua, e aofia ai la’ei pulupulu o ali’i. O le fala Hawai’i lea o lo’o lalaga ai fulu o le manulele sega i le pito.

1 of 1

Va’ai lelei – o le fafine i le ata lea o lo’o lalaga se fala, ma o lo’o nofo fo’i i luga o se fala.

E lē iloa po’o ai le Pu’eata, Motu o Bikini, Atu Malesala, 1946. NHM A.5564.46-57.22

O fala lalaga e masani ona fai mai lau o le la’au o le laufala. E tosi le laufala, ona aveese lea o tala, ona fa’amago lea ma fa’apapa’e i le la. O nisi taimi e lagilagi i se afi pe saka i se vai pupuna ua fa’amasima po’o le suāsami ae le’i fa’amagoa. E ta’ai laufala nei fa’alapotopoto ma ua sauni mo le lalaga.

Ta’aiga laufala, Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 13.8 x 12.2 x 3.5 in. NHM A.5916.49-15

O atumotu ua ta’ua nei o Setete Fa’afeterale o Maikeronesia e tusa ma talafa’asolopito e tele atu a latou fala lalaga i lo siapo ma e iloa latou i a latou mamanu ma le lalaga nini’i lavelave. O le fala lenei e aumai i le motu o Tarawa i le Atu Kiripati, Kiripati.

Fala lalaga, Motu o Tarawa, Kiripati, aoina i le 1943. 60.0 x 34.7 in. NHM A. 7028.56-3 D

O le fala lalaga nini’i lenei o se isi fa’atusa matagofie o le lelei ma galuega mamanu ua iloa ai fala a Malesala.

Fala lalaga, Motu o Enmat, Motu o Kwajalein, Atu Malesala, aoina i le 1946. 34.3 x 33.5 in. NHM A.5564.46-22

O nisi taimi e iai teuga fa’aopoopo o fala, pei o fulu mūmū fa’ata’amilo i le pito o le fale Fiti lenei (atonu na aumai i se fale o se ali’i). O fulu mai manulele fanua o le kula ma le kaka o ni fa’aopoopoga mo’omia i Fiti, Toga, ma Samoa. O aso nei, o fulu mūmū i le tele o nu’u ua sui i vulu.

Fala lalaga, Motu o Gau, Fiti, se vaitaimi o le 1927, 58.3 x 44.5 in. NHM A.2209.30-38

O fulu mūmū o le manulele Hawai’i o le sega sa taugatā ma fa’aaogā e teuteu ai measina tāua, e aofia ai la’ei pulupulu o ali’i. O le fala Hawai’i lea o lo’o lalaga ai fulu o le manulele sega i le pito.

Fala lalaga, Hawai’i, e lē iloa le aso. 72.8 x 66.1 in. NHM A.9981.75-10

O le Matāfaioi o Siapo ma Fala Lalaga

Mo tausaga ua faitau afe, o siapo ma fala lalaga nini’i o ni mea e aogā i aso faiso’o toe aloa’ia. Na fa’aaogā e fai ma la’ei, ‘ie moega, pupuni, fa’apea fo’i ma ufiufi fa’aleaganu’u i se fanauga, fa’aipoipoga, ma maliu. E manatu o se fa’ailoga o le mautū ma le tamāoaiga, na fa’aaogā fo’i siapo ma fala lalaga nini’i e faimeaalofa ai i mālo mamalu ma o ni oloa tāua o fefa’ataua’iga. E tumau pea le fa’agae’etia ma se mitamitaga loloto e maua pe a ofoina atu se siapo, ma lona fa’atāuaina o lē ua foa’i i ai; e fa’amau ai fo’i ni so’otaga ualoa.

[Siapo ma fala lalaga] o ni puipui ma, ia te a’u, e fai ma fa’ailoga o le puipuiga fa’aleaganu’u ma le fa’ato’ilalogatā. O lo latou uiga o se so’otaga i se aganu’u ma ona tagata.

—Katrina Talei Igglesden (Fiti)

White tapa with fringe on grey background

Siapo, ‘Uvea (Motu o Uea), i se vaitaimi o le 1927. 149.0 x 29.2 in. NHM A.2209.30-17

E ese mai lo latou aogā e fai ma meaalofa, o siapo ma ‘ie tōga o la’ei fa’aleatunu’u o ali’i ma tama’ita’i i fa’aipoipoga, o se masani o lo’o fa’aauau e o’o mai i le asō. O le siapo pa’epa’e lea e fai le fele e aumai ‘Uvea (Motu o Uea) e manatu o se ‘ie fa’aipoipo.

Woman wearing tailored tapa wedding dress

Fai fua ofu: Samson Lee/Samson Lee Fiti, 2019, Fa’aali Ofu : Heather Marama, Fa’aaloalo a Samson Lee

O Siapo ma fala lalaga ua fa’aofi i totonu o la’ei fa’aleaganu’u i nei ona po, e pei ona fa’aali mai i le ata lea o se ofu fa’aipoipo siapo na tusia ma fuafua e le su’i ofu mai Fiti o Samson Lee.

Tapa and woven mats as gifts at a funeral

Fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden

I Fiti, o siapo ma fala o ni meaalofa tāua e momoli i le taimi o le requrequ, o se sauniga e mua’i faia ae le’i o’o i le taimi o le maliu e ō ane ai aiga ma uō e fa’aali lo latou fa’aaloalo. I le taimi e tanu ai, e fofola fo’i siapo ma fala i totonu ma luga o le tu’ugamau.

Funeral for King George Tupou V of Tonga

Ata: Torsten Blackwood/AFP, Getty Images

O le ata lenei, na pu’eina ia Mati 27, 2012, e fa’aali mai ai le maliu o le Tupu Siaosi Tupou V o Toga. O ē na si’ia le pusa na sulu o latou ta’ovala putu, o se ituaiga ‘ie tōga e fa’apitoa mo maliu, a’o latou si’iina le pusa i se ala ua folasia i siapo aga’i i le Fanua Tanu o Tupu i le laumua o Toga o Nuku’alofa.

Hawaiian kapa for royalty

Siapo, Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 85.8 x 56.3 in. NHM A.1668.27-45

E faigata le galuega e fai ai siapo, ma o le ala lea e avea ai o se fa’ailoga aloa’ia o le fa’aaloalo ma le malosi o ali’i. E iai ni mamanu fa’apitoa mo tagata tau tupu – o le siapo Hawai’i lea e iai le mamanu e faitau ona aso i tua i le Fale o Tupu o le Mālo o Hawai’I (1795-1895).

Procession of women wearing masi presenting Fijian mats and tapa cloths

Tagata Pu’eata Sa’oloto mai Niu Sila: Ata lolomi ma ata uli, Ref: PAColl-7171-61. Alexander Turnbull Library, Wellington, New Zealand. /fa’amaumauga/23214937

Taluai ona o le fa’atusa o le malosi ma le mamalu o lo’o iai i siapo ma ‘ie tōga, e fa’aaogā uma mea ia e faimeaalofa ai i ni mālo mamalu e asiasi mai. O le ata lea o lo’o fa’aali mai ai le solo a fafine o lo’o la’ei siapo ma ō e momoli fala Fiti ma siapo i le Tupu Tama’ita’i o Elisapeta II i lana asiasiga fa’atupu o le 1953-4.

Duke and Duchess of Sussex with woven gifts and masi during their welcome ceremony

Ata: Ian Vogler (Pool/Getty Images)

O le masani o le foa’i o siapo ma fala lalaga e fai meaalofa ai i ni mālo mamalu e asiasi mai o lo’o fa’aauau e o’o mai i le asō. I le asiasiga a le Aloali’i Peretania ma lona faletua i Fiti i le 2018, na tu’uina atu ai iā i la’ua meaalofa lalaga ma siapo i le taimi o le sauniga fa’afeiloa’i i Suva, Fiti.

Beaten bark skirt and matching top from Samoa

Ofu siapo, Samoa, aoina i tua mai o le 1913. Ofu i luga: 17.3 x 25.6 in. NHM A.6776.55-13 A.1. Sakeke: 78.7 x 33.5 in. NHM A.6776.55-13 A.2

O siapo o se vaega tāua o nisi fa’atinoga masani i nu’u, o le tele e fa’atino i le natura. O le sakeke u’a ma le ofu i luga e aumai Samoa ma atonu na fa’aaogā e se Taupou, le igoa o le alo tama’ita’i o se ali’i sili, a’o sa’asa’a i le siva a le atunu’u.

Tapa worn during community performance

Ata: James Davis, 1996. James Davis Photography/Alamy Stock Photo

O le tāua o siapo i mea e fai i alaalafaga o lo’o fa’aauau pea i aso nei, e pei ona va’aia i le ata lena i le Fa’aaliga Atisi a le Pasefika na faia i Apia, Samoa; o ali’i Toga o lo’o fai le siva ma uatogi.

Tapa on decorative box and earrings

Tauagavale: Ata o le fa’aaloalo a Asena Taione-Filihia. Taumatau: Ata o le fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden.

O tagata fai siapo i nei ona po ma tagata atisi ua latou faia siapo mo tu masani fa’aleaganu’u fa’apea ma mana’oga o aso nei. Ua mafai ona fa’aaogā siapo e fai ai fa’ava’a o tusi, tautaliga, ato, ma nisi galuega taulima.

Art by Lambert Ho using recycled masi

Lady in Masi, (Tama’ita’i i le Siapo), Lambert Ho, 2017. Siapo toe fa’aaogā i luga o laupapa fa’atasi ma palasita ma vali. Fa’aaloalo a Lambert Ho

O siapo matagofie ma mamanu masani o Atumotu o le Pasefika e fa’agae’etia ai fo’i atisi o nei ona po, o nisi ua fa’aauala mai i nei ‘ie ma mamanu ni feau tāua tau i le aganu’u ma itu e iloa ai latou. O le galuega fa’aatisi lea a Lambert Ho o se atisi Fiti-Saina ua fa’aaogā ai siapo tuai e tusi ai luga le ata.

1 of 1

E ese mai lo latou aogā e fai ma meaalofa, o siapo ma ‘ie tōga o la’ei fa’aleatunu’u o ali’i ma tama’ita’i i fa’aipoipoga, o se masani o lo’o fa’aauau e o’o mai i le asō. O le siapo pa’epa’e lea e fai le fele e aumai ‘Uvea (Motu o Uea) e manatu o se ‘ie fa’aipoipo.

Siapo, ‘Uvea (Motu o Uea), i se vaitaimi o le 1927. 149.0 x 29.2 in. NHM A.2209.30-17

O Siapo ma fala lalaga ua fa’aofi i totonu o la’ei fa’aleaganu’u i nei ona po, e pei ona fa’aali mai i le ata lea o se ofu fa’aipoipo siapo na tusia ma fuafua e le su’i ofu mai Fiti o Samson Lee.

Fai fua ofu: Samson Lee/Samson Lee Fiti, 2019, Fa’aali Ofu : Heather Marama, Fa’aaloalo a Samson Lee

I Fiti, o siapo ma fala o ni meaalofa tāua e momoli i le taimi o le requrequ, o se sauniga e mua’i faia ae le’i o’o i le taimi o le maliu e ō ane ai aiga ma uō e fa’aali lo latou fa’aaloalo. I le taimi e tanu ai, e fofola fo’i siapo ma fala i totonu ma luga o le tu’ugamau.

Fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden

O le ata lenei, na pu’eina ia Mati 27, 2012, e fa’aali mai ai le maliu o le Tupu Siaosi Tupou V o Toga. O ē na si’ia le pusa na sulu o latou ta’ovala putu, o se ituaiga ‘ie tōga e fa’apitoa mo maliu, a’o latou si’iina le pusa i se ala ua folasia i siapo aga’i i le Fanua Tanu o Tupu i le laumua o Toga o Nuku’alofa.

Ata: Torsten Blackwood/AFP, Getty Images

E faigata le galuega e fai ai siapo, ma o le ala lea e avea ai o se fa’ailoga aloa’ia o le fa’aaloalo ma le malosi o ali’i. E iai ni mamanu fa’apitoa mo tagata tau tupu – o le siapo Hawai’i lea e iai le mamanu e faitau ona aso i tua i le Fale o Tupu o le Mālo o Hawai’I (1795-1895).

Siapo, Hawai’i, aoina i tua mai o le 1926. 85.8 x 56.3 in. NHM A.1668.27-45

Taluai ona o le fa’atusa o le malosi ma le mamalu o lo’o iai i siapo ma ‘ie tōga, e fa’aaogā uma mea ia e faimeaalofa ai i ni mālo mamalu e asiasi mai. O le ata lea o lo’o fa’aali mai ai le solo a fafine o lo’o la’ei siapo ma ō e momoli fala Fiti ma siapo i le Tupu Tama’ita’i o Elisapeta II i lana asiasiga fa’atupu o le 1953-4.

Tagata Pu’eata Sa’oloto mai Niu Sila: Ata lolomi ma ata uli, Ref: PAColl-7171-61. Alexander Turnbull Library, Wellington, New Zealand. /fa’amaumauga/23214937

O le masani o le foa’i o siapo ma fala lalaga e fai meaalofa ai i ni mālo mamalu e asiasi mai o lo’o fa’aauau e o’o mai i le asō. I le asiasiga a le Aloali’i Peretania ma lona faletua i Fiti i le 2018, na tu’uina atu ai iā i la’ua meaalofa lalaga ma siapo i le taimi o le sauniga fa’afeiloa’i i Suva, Fiti.

Ata: Ian Vogler (Pool/Getty Images)

O siapo o se vaega tāua o nisi fa’atinoga masani i nu’u, o le tele e fa’atino i le natura. O le sakeke u’a ma le ofu i luga e aumai Samoa ma atonu na fa’aaogā e se Taupou, le igoa o le alo tama’ita’i o se ali’i sili, a’o sa’asa’a i le siva a le atunu’u.

Ofu siapo, Samoa, aoina i tua mai o le 1913. Ofu i luga: 17.3 x 25.6 in. NHM A.6776.55-13 A.1. Sakeke: 78.7 x 33.5 in. NHM A.6776.55-13 A.2

O le tāua o siapo i mea e fai i alaalafaga o lo’o fa’aauau pea i aso nei, e pei ona va’aia i le ata lena i le Fa’aaliga Atisi a le Pasefika na faia i Apia, Samoa; o ali’i Toga o lo’o fai le siva ma uatogi.

Ata: James Davis, 1996. James Davis Photography/Alamy Stock Photo

O tagata fai siapo i nei ona po ma tagata atisi ua latou faia siapo mo tu masani fa’aleaganu’u fa’apea ma mana’oga o aso nei. Ua mafai ona fa’aaogā siapo e fai ai fa’ava’a o tusi, tautaliga, ato, ma nisi galuega taulima.

Tauagavale: Ata o le fa’aaloalo a Asena Taione-Filihia. Taumatau: Ata o le fa’aaloalo a Katrina Talei Igglesden.

O siapo matagofie ma mamanu masani o Atumotu o le Pasefika e fa’agae’etia ai fo’i atisi o nei ona po, o nisi ua fa’aauala mai i nei ‘ie ma mamanu ni feau tāua tau i le aganu’u ma itu e iloa ai latou. O le galuega fa’aatisi lea a Lambert Ho o se atisi Fiti-Saina ua fa’aaogā ai siapo tuai e tusi ai luga le ata.

Lady in Masi, (Tama’ita’i i le Siapo), Lambert Ho, 2017. Siapo toe fa’aaogā i luga o laupapa fa’atasi ma palasita ma vali. Fa’aaloalo a Lambert Ho


FA'AFETAI

E fia fa’afetai atu le Falemata’aga o le Talafa’asolopito O Mea o le Natura a le Itumālo o Los Angeles i totino nei mo lo latou lagolagoina o lenei fuafuaga: Audrey Alo, Cindi Alvitre, Juliann Anesi, Katrina Talei Igglesden, Fran Lujan, Kirisitina Sailiata, Tavae Samuelu, Kelani Silk, Lolofi Soakai, Asena Taione-Filihia, ma Craig Torres. Ua mafai ona fa’atinoina se vaega O le ‘Ie o Alaalafaga ona o se alagātupe tele mai le Oa Fa’amatu’u a le Mālo mo Mataupu Tau Tagata (NEH): E poloa’iina e le Temokalasi le atamai. O ni lagona, mea ua maua, fa’ai’uga, po’o ni fautuaga o avatu i lenei fa’aaliga e lē fa’apea o manatu na o le NEH.